> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# FOSFOR Skriveno blago iz kanalizacije: Njemačka prednjači, Hrvatska zaostaje – Stiže li revolucija u upravljanju otpadom?
- URL: https://www.morski.hr/fosfor-skriveno-blago-iz-kanalizacije-njemacka-prednjaci-hrvatska-zaostaje-stize-li-revolucija-u-upravljanju-otpadom/
- Published: 2026-02-19T16:51:44.000Z
- Updated: 2026-02-19T16:51:44.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ekologija

**Fosfor je poput skrivenog blaga u našim kanalizacijama: ključni nutrijent za poljoprivredu, ali i ograničeni resurs koji se brzo troši. Svake godine, milijuni tona fosfora završavaju u mulju iz otpadnih voda, a umjesto da ga bacamo, mogli bismo ga reciklirati i spasiti svjetske zalihe fosfata.** 

U Europi, gdje su rezerve fosforita ograničene, ova ideja postaje stvarnost – ali ne jednako brzo svugdje. Dok Njemačka već ima zakonsku obvezu za oporabu fosfora iz kanalizacijskog mulja, Hrvatska je još uvijek u fazi osnovne infrastrukture. Evo kako izgleda ta priča, s pogledom na budućnost koja bi mogla donijeti "zeleni rudnik" u našim pročišćivačima voda.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/02/data-src-image-7617935d-d6a8-472c-9812-b732c7f90f48.jpeg)

### **Njemačka: Zakon koji mijenja igru**

U Njemačkoj, fosfor više nije samo "otpad" – on je strateški resurs. Od 2017\. godine, revidirani propis o kanalizacijskom mulju (AbfKlärV) obvezuje velike pročišćivače otpadnih voda (one iznad 50.000 ekvivalenata stanovnika) da oporabe fosfor iz mulja. Od 2029\. godine, ova obveza postaje punopravna: ako mulj sadrži više od 2% fosfora (po suhoj tvari), mora se oporabiti najmanje 50% fosfora iz mulja ili 80% iz pepela nakon spaljivanja. To znači da će se fosfor izvlačiti iz pepela mono-spaljivanja mulja, a troškovi će se vjerojatno prenijeti na vodne naknade građana – ali s dugoročnom dobiti za okoliš i ekonomiju.

Zašto je ovo revolucionarno? Njemačka godišnje proizvede oko 1,8 milijuna tona mulja, a iz njega se može oporabiti do 50.000 tona fosfora – što pokriva preko 40% potreba za gnojivima u poljoprivredi. Tehnologije poput PARFORCE ili procesa baziranih na acetatu već se primjenjuju, omogućujući ne samo oporabu fosfora, već i smanjenje onečišćenja teškim metalima. Zanimljivo, ovo nije samo ekološki potez: fosfor je na EU listi kritičnih sirovina, a njegova reciklaža smanjuje ovisnost o uvozu iz kriznih područja poput Maroka.

**Ključni datum: 2027\. godina.** Iako je zakonska obveza postavljana u fazama, prema najnovijim analizama njemačkih saveznih agencija za okoliš, prva komercijalna postrojenja za oporabu fosfora već su u izgradnji i očekuje se da će do ***2027\. početi generirati mjerljiv ekonomski prinos – kako od prodaje recikliranog fosfora industriji gnojiva, tako i od smanjenih troškova zbrinjavanja mulja.*** Njemačka time ne samo da ispunjava ekološke obveze, već gradi novi industrijski sektor.

### **Hrvatska: Mulj kao problem, ne kao prilika**

U Hrvatskoj, situacija je drugačija – fosfor se još uvijek uglavnom ne ekstrahira, već završava u tlu ili na odlagalištima, morima. Upravljanje muljem regulirano je Zakonom o vodama i otpadu, te Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Fokus je na stabilizaciji mulja, ograničenju teških metala i mogućem korištenju u poljoprivredi, ali nema obvezne oporabe fosfora ni rokova poput onih u Njemačkoj.

Zašto zaostajemo? Veliki dio problema leži u infrastrukturi: treći stupanj pročišćavanja (uklanjanje nutrijenata poput fosfora) još nije standard u svim aglomeracijama. EU izvješća pokazuju da je prioritet još uvijek osnovna usklađenost s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, posebno u osjetljivim područjima. Mulj se u Hrvatskoj uglavnom koristi u poljoprivredi (s ograničenjima), kompostira ili spaljuje za energiju, ali fosfor se disperzno gubi. Iako mulj sadrži oko 90% ulaznog fosfora iz otpadnih voda, oporaba je još uvijek na istraživačkoj razini, ne operativnoj.

Financiranje je još jedan ključni izazov: dok Njemačka raspravlja o prenošenju troškova oporabe na vodne naknade, u Hrvatskoj se EU fondovi uglavnom koriste za izgradnju kanalizacije i osnovnih pročišćivača. Bez regulatornog pritiska, komunalna poduzeća nisu motivirana za ulaganje u P-recovery tehnologije.

### **Gdje završava mulj iz hrvatskih kanalizacija? – Problem Jadrana**

Problem nije samo što se fosfor ne reciklira – u Hrvatskoj dio otpadnih voda i mulja doslovno završava u Jadranu. Na Jadranskom vodnom području bez pročišćavanja ili tek s prethodnim stupnjem pročišćavanja ispušta se oko 32,8 milijuna m³ komunalnih otpadnih voda, odnosno oko 39% ukupno ispuštenih. Trećim stupnjem pročišćeno je tek 0,62 milijuna m³, odnosno manje od 1% ispuštenih komunalnih voda na Jadranskom vodnom području.

Posljedice su konkretne i vidljive: onečišćenje morske vode dovodi do promjena u razinama hranjivih tvari, broju i raznovrsnosti organizama te nakupljanju organskih i anorganskih spojeva, uz poremećaje u hranidbenom lancu. Posebno su ugrožene posidonijske livade, endemska vrsta Sredozemlja, za koje je dokazano da otpadne vode imaju negativan utjecaj. Nadzor i kažnjavanje su gotovo nepostojeći, unatoč tome što hrvatski propisi jasno zabranjuju ispuštanje otpadnih voda u more.

***Paradoks je gotovo ironičan: fosfor koji bi mogao postati vrijedno gnojivo, umjesto toga završava kao onečišćivač mora. Bez investicija u tercijarno pročišćavanje, Hrvatska istovremeno gubi ekonomsku vrijednost i šteti ekosustavu koji je temelj turizma – njezine najvažnije industrije.***

### **EU kao most: Poticanje, ali ne i obveza**

Europska unija postavlja okvir koji ide u smjeru oporabe resursa. Nova Direktiva o urbanim otpadnim vodama (2024/3019) traži od država da potiču oporabu fosfora i dušika iz mulja, usklađeno s hijerarhijom otpada. Do 2039\. godine, tercijarno pročišćavanje (uklanjanje N i P) bit će obvezno za veća postrojenja, a do 2045\. i za manja. EU također naglašava minimalnu stopu ponovne upotrebe i reciklaže fosfora iz mulja.

Ipak, ključna razlika je u brzini: EU govori o "poticanju i ciljevima", dok Njemačka ima "zakonsku obvezu". Hrvatska je još u fazi usklađivanja infrastrukture, ali nova direktiva bi mogla ubrzati promjene.

### **Tehnološki izazovi i zanimljive mogućnosti**

Oporaba fosfora nije laka: mulj može sadržavati teške metale, mikroplastiku i patogene, što ograničava izravnu upotrebu u poljoprivredi. U Europi, tehnologije poput struvita ili oporabe iz pepela omogućuju do 80–90% povrata fosfora. Zanimljivo, u Njemačkoj se već grade "biorefineries" koje iz mulja proizvode biometan, fosfor i energiju.

U Hrvatskoj, najveći pročišćivač u Zagrebu mogao bi biti pilot: analiza pokazuje da se sastav mulja mijenja, a oporaba bi mogla smanjiti onečišćenje i stvoriti nove resurse. Trošak? Prema njemačkim iskustvima, oporaba bi mogla biti jeftinija nego što se očekuje – možda samo nekoliko eura po stanovniku godišnje, ako se integrira s energetskom valorizacijom.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/02/data-src-image-da4d8b05-423b-4ad2-8da4-e6d015510ed2.jpeg)

### **Budućnost: Profit za Njemačku od 2027., za Hrvatsku – možda**

Dok Njemačka već 2027\. godine počinje ubirati ekonomske plodove svoje regulatorne odluke iz 2017\. – kroz prodaju recikliranog fosfora, smanjene troškove odlaganja i novi industrijski sektor – Hrvatska ostaje u poziciji promatrača. **Hoće li Hrvatska ikad ostvariti sličan profit?** Odgovor je – možda, ali s kašnjenjem od najmanje desetak godina.

Na temelju EU smjera i iskustava Njemačke i Nizozemske, Hrvatska će vjerojatno slijediti: zabrana poljoprivredne primjene mulja, prelazak na mono-spaljivanje i obvezna oporaba fosfora iz pepela. To bi moglo doći između 2027\. i 2035., s uključivanjem troškova u vodne naknade. No "moglo bi" i "hoće" još uvijek su dvije različite stvari u kontekstu hrvatske javne uprave i komunalne infrastrukture.

***Zamislite scenarij: fosfor iz hrvatskih kanalizacija postaje gnojivo za naše poljoprivrednike, smanjujući uvoz i štiteći Jadran od onečišćenja nutrijentima. To nije utopija – to je ono što Njemačka već gradi. Hrvatska ima svu sirovinu, ali još nema ni regulatorni okvir ni infrastrukturu da je iskoristi. Profit je moguć – ali samo ako se politička volja pojavi brže nego što EU direktive budu prisile.***

U konačnici, fosfor nije samo kemijski element – on je ključ za kružnu ekonomiju. *Naš mulj bi mogao postati "zeleno zlato" umjesto samo otpada. Pitanje je samo hoćemo li pričekati da nas EU prisili, ili ćemo se sami pokrenuti na vrijeme.*

Milo Miklaušić, prof. 

### **Literatura i izvori**

**Regulativa i službeni dokumenti:**

*Europska unija (2024). Direktiva o urbanim otpadnim vodama 2024/3019\. Službeni list EU.*

*Bundesministerium für Umwelt (2017). Klärschlammverordnung (AbfKlärV) – Leitfaden zur Phosphorrückgewinnung. Berlin: BMU.*

*Republika Hrvatska. Zakon o vodama (NN 66/2019, 84/2021).*

*Republika Hrvatska. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pri njegovoj uporabi u poljoprivredi (NN 38/2008).*

*HAOP – Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2021). Izvješće o ispustima i uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u Republici Hrvatskoj. Zagreb: HAOP.*

***Znanstveni radovi***

*Egle, L., Rechberger, H., Krampe, J., Zessner, M. (2016). Phosphorus recovery from municipal wastewater: An integrated comparative technological, environmental and economic assessment of P recovery technologies. Waste Management, 56, 325–336.*

*Wilfert, P., Kumar, P.S., Korving, L., Witkamp, G.J., Van Loosdrecht, M.C.M. (2015). The Relevance of Phosphorus and Iron Chemistry to the Recovery of Phosphorus from Wastewater: A Review. Environmental Science & Technology, 49(16), 9400–9414.*

*Mayer, B.K., et al. (2016). Total Value of Phosphorus Recovery. Environmental Science & Technology, 50(13), 6606–6620.*

*Cieślik, B., Konieczka, P. (2017). A review of phosphorus recovery methods at various steps of wastewater treatment and sewage sludge management. Journal of Cleaner Production, 142, 1728–1740.*

***Jadran i morski okoliš***

*Institut za oceanografiju i ribarstvo Split (IOR). Godišnji monitoring Jadranskog mora. Dostupno na: https://jadran.izor.hr*

*Udruga Sunce / EFFICIENTN2K projekt (2023–2025). Izvještaji o utjecaju otpadnih voda na zaštićena morska područja. Split: Sunce.*

*Piroddi, C., et al. (2017). Historical changes of the Mediterranean Sea ecosystem: modelling the role and impact of primary productivity and fisheries changes over time. Scientific Reports, 7, 44491.*

***Tehničke smjernice i izvješća***

*DWA – Deutsche Vereinigung für Wasserwirtschaft, Abwasser und Abfall (2023). Technische Regeln zur Phosphorrückgewinnung aus Klärschlamm. Hennef: DWA.*

*EIP Water (2019). Phosphorus recovery and recycling from wastewater – European Innovation Partnership on Water. Bruxelles: EU.*

*European Commission (2023). Critical Raw Materials Act – Annex: List of Critical Raw Materials. Bruxelles: EC.*

*Eurostat (2023). Urban wastewater treatment statistics – treatment level. Luxembourg: Eurostat. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat*