Finska i službeno postala 31. članica NATO-a

Finska danas postaje 31. punopravna članica NATO-a, nakon što su parlamenti Mađarske i Turske odobrili njezino pristupanje. Sastanak se poklapa sa 74. godišnjicom formiranja Saveza. Stigao je i odgovor iz Moskve.

Nakon puta koji je započeo još u svibnju 2022., saveznici su danas službeno potvrdili ulazak Finske u NATO.

Na sastanku saveznika u Bruxellesu finski predsjednik Sauli Niinisto održao je posljednje konzultacije s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kao i s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom.

Ulaskom Finske u NATO ostvarila se tako noćna mora za Vladimira Putina čija je invazija na Ukrajinu gurnula Švedsku i Finsku prema Sjevernoatlantskom savezu.

Rusija i Finska dijele granicu dugu 1300 km, a Moskva je već rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu zemlje. Kremlj je obećao poduzeti "protumjere" nakon što se Finska pridruži NATO-u, nazivajući širenje zapadnog saveza "sigurnosnim napadom" na Rusiju.

- Ovo je daljnje pogoršanje situacije. Proširenje NATO-a napad je na našu sigurnost i na ruske nacionalne interese. To nas prisiljava da poduzmemo protumjere. Pažljivo ćemo pratiti što se događa u Finskoj, (...) što nam prijeti. U skladu s tim bit će poduzete mjere. Naša vojska će izvijestiti u dogledno vrijeme. Finska nikada nije bila antiruski raspoložena i nismo bili u sukobu s njom, rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je da su pristupanje Finske vojnom savezu NATO-a i potez NATO-a da poveća vlastitu borbenu spremnost povećali rizik od sukoba. Šojgu je također rekao da su neki bjeloruski vojni zrakoplovi sada sposobni nositi nuklearne bojeve glave i da su raketni sustavi Iskander prebačeni u Bjelorusiju. Oni se mogu koristiti za nošenje konvencionalnih ili nuklearnih projektila.

- Finska odlučuje hoće li na njezinu teritoriju biti raspoređeni vojnici iz drugih članica Saveza i bez njezina pristanka oni ne mogu biti raspoređeni, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Dodao je da u dosadašnjim razgovorima s Finskom ta tema nije bila razmatrana. Stoltenberg je rekao da je pristupanje Finske NATO-u povijesni događaj i izravna posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

NATO je posljednjih godina zbog agresivnog ponašanja Rusije pojačao svoju nazočnost na svom istočnom krilu. U mnogim državama održava vježbe, postoje zračna i pomorska nazočnost i bez postojanja stalnih baza. A ulazak Finske donosi NATO-u znatne vojne kapacitete i snage te snažnu obrambenu industriju.

Finska, zemlja s oko 5,5 mlijuna stanovnika, ima respektabilnu vojnu silu - 12 tisuća profesionalnih vojnika, a svake godine obučava više od 20 tisuća regruta. U slučaju rata Finska ima na raspolaganju 280 tisuća vojnika spremnih za borbu i još 600 tisuća rezervista.

Finska će do 2026. godine povećati svoj vojni proračun za 40 posto. Njezine zračne snage imaju 55 američkih borbenih zrakoplova F-18, koje namjerava zamijeniti s najmodernijim F-35. Također raspolaže s 200 tenkova i vrlo velikom količinom topničkog oružja.

Hina/HRT/D.M./D.G.