Filipović: "Ustrajali smo u strateškom projektu LNG terminala i tako postali element europske energetske sigurnosti"

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović sudjelovao je na Osmoj Godišnjoj konferenciji o energetskoj sigurnosti središnje i istočne Europe koja je, u organizaciji Atlantic Councila, održana u Washingtonu.

Fokus konferencije bio je usmjeren na ključna područja transatlantske suradnje u području sigurnosti opskrbe energijom uoči zime, dugoročnih napora za dekarbonizaciju i potpore ukrajinskom energetskom sektoru.

Na konferenciji se raspravljalo o mogućnostima srednje i istočne Europe da unaprijedi energetsku sigurnost diversifikacijom uvoza, ulaganjem u kritičnu energetsku infrastrukturu, ubrzanjem komercijalizacije dekarboniziranih tehnologija, izgradnjom otpornih lanaca opskrbe čistom energijom, integracijom Ukrajine u regionalni energetski sustav te utvrđivanjem mogućnosti za transatlantsku suradnju u tim nastojanjima.

Na otvaranju konferencije, uz Filipovića, uvodno su se obratili Peter Dovhun, ministar gospodarstva Slovačke Republike i German Glaushchenko, ministar energetike Ukrajine.

U uvodnom obraćanju Filipović se prisjetio ratnog puta Republike Hrvatske i ratnih stradavanja te uputio podršku ukrajinskom narodu.

- Hrvatska će nastaviti pomagati ukrajinskom narodu financijski, logistički, pravno te ćemo pružiti svoje znanje u raznim ključnim područjima. Imamo iskustva s obnovom zemlje uništene ratom - izjavio je.

- Vlada Republike Hrvatske ustrajala je u hrvatskom strateškom projektu LNG terminala na otoku Krku i tako postala neizostavan element europske energetske sigurnosti. Kao odgovoran euroatlantski partner, ne zanima nas isključivo ispunjavanje nacionalnih energetskih potreba. Razumijemo zajedničke izazove s kojima se svi suočavamo, a Hrvatska je odlučna doprinijeti regionalnoj i europskoj sigurnosti opskrbe tako što će postati energetsko čvorište. Stoga smo odlučili povećati kapacitet LNG terminala, koji će uključivati odgovarajuću infrastrukturu kopnenog cjevovoda. Plan je učiniti ga prikladnim za transport obnovljivih izvora energije kao što je vodik - naglasio je Filipović.

Istaknuo je i potrebu rada na novim prometnim koridorima, poput jonsko-jadranskog, koji bi povezivali Grčku najkraćom rutom, autocestom preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske s Italijom. Otvaranjem koridora za cestovni promet paralelno bi se mogla graditi i druga infrastruktura (cjevovod za prirodni plin, a kasnije vodik, željeznice). Na taj način omogućit će se bolja povezanost sa susjednim državama te povećati diverzifikacija opskrbe energijom.

I.B.