> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# FENOMEN KRŠA Vode
- URL: https://www.morski.hr/fenomen-krsa-vode/
- Published: 2020-02-14T09:31:27.000Z
- Updated: 2020-02-18T08:03:02.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: krš, Rijeka, Šibenik, Krka

**Vode koje teku i poniru i podzemni putovi kojima se isprepleću, međusobno napajaju pa opet izviru posebnost su krša. Ni područje rijeke Krke nije iznimka, dapače, 72,5 km rijeke kroz bezvodni krš prirodni su fenomen.**

Slatkovodni dio toka rijeke Krke dug je 49 km, a na preostalih 23,5 km osjeća se utjecaj mora. Sa svojim pritocima Krka čini nadzemni slijev površine 2 450 km², a s hidrogeološkim slijevom zauzima područje od 2 650 km². Ukupni pad toka iznosi 224 m. Krška područja odlikuje bezvodnost, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospješuju poniranje atmosferskih voda u unutrašnjost. Rijeka Krka površinski teče iznad razina kolebanja temeljnih krških podzemnih voda kao viseća tekućica koja na takvoj podlozi ne gubi vodu. Za krš je svojstvena dinamična i izravna veza površinske i podzemne vode, koja stvara različita staništa i prenosi hranjive tvari te tako omogućuje život i na površini i u podzemlju. Zato je očuvanje osjetljiva krškog ekosustava od najveće važnosti.

Kompleksni geološki uvjeti razlog su kompliciranih hidroloških odnosa. Na području rijeke Krke susreću se dvije megastrukturne jedinice: Dinarik i Adrijatik. Dinarskoj karbonatnoj platformi pripada planinski dio slijeva rijeke Krke do tektonske zone Strmica – Knin – Petrovo polje, Jadranskoj karbonatnoj platformi zaštićeni dio kanjona. Najveći dio karbonatnih naslaga je vodopropustan pa voda ponire u okršeni reljef, dok manji dio ima funkciju nepropusnih stijena, koje su barijera za podzemne vodene tokove. Zone nepropusnih stijena nalaze se u izvorišnom dijelu, oko Knina i sjevernije od njega, gdje se nalaze izvori, nadzemni i podzemni tokovi koji „prihranjuju“ kanjonski dio rijeke Krke. Najjužniji krški izvor u toj zoni jest Čikola u Petrovu polju. Taj se izvor za sušnih razdoblja ne prelijeva, a za kišnih formira rijeku. Zona vodonepropusnih naslaga ili fliš proteže se i na južnoj granici Parka, oko Skradinskoga buka pa do izvora Torak na ušću Čikole u Krku, a obuhvaća i donji dio Visovačkog jezera. Krka se prihranjuje i podzemnim vodama. Dio tih voda potječe iz dinarskog zaleđa (Grahova polja), a dio iz gornjeg porječja rijeke Zrmanje, s kojom Krka dijeli zajedničko podzemno vodno lice. Najizdašniji izvori uzduž kanjona rijeke Krke jesu Miljacka i Jaruga, a u kanjonu rijeke Čikole izvor Torak. Nizvodno od Skradinskoga buka izvorište je Jaruga, a od prukljanskog dijela nizvodno bočati izvor Litno u Zatonu.

Porječje Krke tijekom godine primi oko 1 250 mm oborina. Najviše kiše padne u zimskom razdoblju, dok su ljeta vrlo suha. Vodostaj Krke najviši je u studenome i ožujku, a najniži u kolovozu. Srednja vrijednost protoka Krke na izvoru iznosi 12 m³/s a na Skradinskom buku 55 m³/s. Maksimalna vrijednost protoka, 481 m³/s, zabilježena je 24\. prosinca 1982., a minimalna, 4,99 m³/s, 5\. listopada 1961\. Najviša temperatura vode na Skradinskom buku, 27,5 °C, zabilježena je 25\. kolovoza 2011., a najniža, 3,5 °C, 12\. siječnja 1985\. Najveća vrijednost vodostaja na Skradinskom buku, 223 cm, zabilježena je 7\. prosinca 2005., a minimalna, samo 5 cm, 3\. listopada 1990.

Sponzorirani sadržaj

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [FENOMEN KRŠA Klima](https://www.morski.hr/fenomen-krsa-klima/)