> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Europa se bori protiv zagađenja pesticidima, no eko vinari Zadarske županije se ne boje - URL: https://www.morski.hr/europa-se-bori-protiv-zagadenja-pesticidima-no-eko-vinari-zadarske-zupanije-se-ne-boje/ - Published: 2021-03-22T11:09:32.000Z - Updated: 2021-03-22T13:56:54.000Z - Author: Sandra Carić Herceg - Tags: vino, vinogradarstvo, Zadarska županija, Ekologija, Zadar #### Teško će se Europa, u kampanji protiv zagađenja pesticidima, odreći nečeg u čemu je dominantan prvak svijeta, a to je vinogradarstvo i vinarstvo, kao što će se i ljudi teško ikad odreći svojih 8.000 godina “druženja” s vinom, makar i za to ima riješenja, a ovdje se već uvelike koristi, prenosi [Zadarski list](https://www.zadarskilist.hr/clanci/22032021/pionirski-eko-vinari-i-vinogradari-iz-ravnih-kotara-i-zadarske-zupanije-se-ne-boje?ref=morski.hr). EU strategija smanjenja uporabe pesticida, znatno će utjecati na poljoprivrednu proizvodnju, a ovdje se bavimo vinogradarstvom i vinarstvom, koji spadaju u pogođene djelatnosti. Dramatične najave velikog smanjena od strane Europske komisije polaze od programa “Od polja do stola” u kojem je, uz ostalo, zacrtano smanjenje uporabe pesticida u proizvodnji hrane do 2030\. godine za 50 posto. I Hrvatska kao i cijela EU, svjesna zdravstvenih problema koje izazivaju tvari koje nazivamo i “zaštitnim sredstvima”, odavno propisuje obveze kontrole,postupke kod stavljanja na tržište, pa neovlaštena osoba ne smije ni kupovati ova sredstva, do obaveze obuke za uporabu… ### **Pesticidi** Proizvode kemijskog, biološkog ili kombiniranog porijekla, namijenjene zaštiti od bolest, korova, štetnika i dr. nazivamo i pesticidima. Riječ dolazi od latinskog pestis = pošast, kuga ili bolest i caedere = ubijati, dakle ubijati pošast ili bolest. Obuhvaća široku skupinu proizvoda, a ovdje sredstva za zaštitu bilja. Dokazano su opasni za zdravlje ljudi – mnogi su i kancerogeni, toksični, reproduktivno toksični, štetni za okoliš i podzemne vode. U pravilnicima EU navedeno je čak 1.100 različitih pesticida, a temeljna podjela je: Akaricidi – sredstva za suzbijanje štetnih grinja, Algicidi – za suzbijanje algi, Avicidi – za suzbijanje ptica, Baktericidi – bakterija, Fungicidi – za suzbijanje gljiva, Herbicidi – za uništavanje korova, Insekticidi – za suzbijanje štetnih insekata, Limacidi – za suzbijanje puževa, Nematocidi – za suzbijanje štetnih nematoda, Okvašivači- za poboljšanje kvašljivosti i ljepljivosti, odnosno Rodenticidi – za suzbijanje štetnih glodavaca. O dugoročnim štetama kažimo kako se već destljećima zabranjeni DDT i sad nalazi u salu tuljana i kitova ulovljenih blizu Arktika! Vinogradi posebno koriste fungicide, bakterocide kao i herbicide i insekticide. ### **Vinogradari i posljedice** Mjerama će posebno bilo pogođeno vinogradarstvo koje je veliki potrošač pesticida. Predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu **Darko Preiner** naveo je u razgovoru za Hinu da se ” bez obzira na to što vinogradarske površine u zemljama EU-a rijetko prelaze 10 posto poljoprivrednih površina, na istima troši više od 70 posto svih fungicida”. – Konvencionalno vinogradarstvo se u velikoj mjeri oslanja na upotrebu pesticida te je vinogradarstvo u EU, vodeće u svijetu, veliki zagađivač – napominje. Znamo da je generalno moguće vinograde dizati i vino proizvesti i bez pesticida, odnosno njihovom zamjenom. No, pitanje je je li moguća ovolika svjetska poljoprivredna (pa i vinska) proizvodnja bez uporabe pesticida? Veliki problem kod nesporne i dokazane proizvodnje grožđa i vina dopuštenim, odnosno eko ili organskim sredstvima, predstavlja i komercijalni aspekt, jer s pesticidima je jeftinije. ### **Tomislav Glavić o vinarstvu bez pesticida** **Tomislav Glavić**, predsjednik je Udruge vinogradara i vinara Nadina koji su istaknuti kao najveći eko vinogradari u zemlji, s preko 100 ha takvih površina (od 320 ha Nadinskog blata), a postotak se i uvećava, jer dio vinogradara prodaje grožđe vinarima koji su u eko proizvodnji, pa inzistiraju na takvim grožđu. – Mnogi su od nas privrženi toj proizvodnji, odnosno veći broj članova našeg Udruženja, makar ne svi. U to smo krenuli i prije ulaska u EU, propisi za eko proizvodnju su u to vrijeme bili i rigorozniji, a od kad smo u EU niz prije nedopuštenih sredstava je dopušten. I proizvođači i distributeri se razvijaju pa nam je sad lakše dobaviti nekad teško dobavljive preparate. Ovdje pomaže i što je većina proizvođača manja, jer teško je reći što je s proizvođačima na stotinama hektara vinograda. Pomaže i klima, sušna i toplija, jer vlaga i niže temperature šire bolesti. I položaji – padine, kamene podloge, pogodnije za to. Problem je zahtjevnija i skuplja proizvodnja, a naši potrošači nisu kao u razvijenijim zemljama spremni takva vina platiti 30-tak posto više koliko su skuplja u proizvodnji – zaključuje Glavić, ističući da su u mnogim krajevima slijedeći trendove i veće poticaje za eko uzgoj, uvećali broj ovih proizvođača. No, za vinare Zadarske županije, kojih je 15-tak odano ovakvoj proizvodnji, može se reći da upravo na eko vina računaju kao svoju tržišnu “nišu”. ### **​Neki problemi eko proizvodnje** Ekološka sredstva su teže dostupna, skuplja, a i manje efikasna ili sporija u djelovanju. Često kažemo da zbog toga vinogradari u eko proizvodnji sade ruže na početku reda, jer bolest prvo njih napadne, pa da mogu na vrijeme krenuti u akciju. No, i niz takvih sredstava sadrži teške metale poput bakra i sl. koji se talože. Uzgoj vinove loze na položajima manje pogodnima za razvoj bolesti, ne u dolini ili polju, već na padinama, je praksa snažna na ovim prostorima, inače tradicionalnim vinogradarskim položajima. Topli i sušniji položaji manje razvijaju bolest, padine imaju i vjetar koji je također dobrodošao, a na kamenoj podlozi manji je razvoj bolesti. Bitne su i sorte, jer nije svaku jednako lako zamjenski štititi organskim umjesto konvencionalni sredstvima. Program stvaranja otpornih sorti korištenjem autohtonih sorti pokrenut je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. ### **Posebna opasnost za Hrvatsku** Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u razdoblju od 2017\. do 2020\. u Hrvatskoj se u prosjeku godišnje prodalo 3747 tona pesticida. Na razini EU-a posljednje se desetljeće godišnje proda između 350.000 i 400.000 tona. Najveći udio u prodaji imaju fungicidi i baktericidi, koji se intenzivno koriste u vinogradarstvu. Postoji za Hrvatsku jedan veliki problem. Imamo, izrazito i u zadarskom kraju, ogromne površine, odnosno većinom neobrađenu zemlju. Nadamo se da će se te površine u skoroj budućnosti možda i obraditi, a što će ipak tražiti povećanu uporabu pesticida. Usporedimo to sa nizom zemalja sa do milimetra obrađenim površinama. Europska unija namjerava do 2030\. smanjiti uporabu pesticida za 50 posto, a o kojima je vinogradarstvo, kao i voćarstvo uopće, iznimno ovisno. I što ako se sad smanjenje za 50 posto primjeni na sve jednako? ### **Vina Zadarske županije na putu ka Decanteru (Londonu)** Presjednik i tajnik Udruženja vinara Zadarske županije, **Tomislav Glavić** i **Branko Arbanas** informiraju nas o povratku pristojnom zastupanju i nastupanju ovdašnjih vina i vinara na najvećem i najčuvenijem vinskom nadmetanju na svijetu Decanteru u Londonu. ​Lani je Hrvatska na njemu uvelike briljirala, ali sa gotovo nikakvim udjelom Zadarske županije, u kojoj ostaje sjećati se 2017\. kada se 12 ovdašnjih vina vratilo s nagradom (najviše odnosno 6 srebra), te preklanjske kada je Korlat Syrah Vinarije Benkovac iz sastava Badela dobio prvo zlato (preko 95 bodova) za vina iz ove županije, za svoju izvedbu iz 2014. – Imamo načelnu prijavu 8 vinara sa 15-tak uzoraka vina, upravo ih prikupljamo i u utorak-srijedu vozim na centralno slanje u Zagreb – kazuje nam Glavić. Arbanas nas upućuje i u pošiljatelje, odnosno PZ MasVin, Radoslava Bobanovića i Željka Uzelca, Vinarije Šime Škaulj, Vinarije Degarra Dane Šulentića i Mate Pestića, Vina Fiolić. Marija i Darija Fiolića, Vina Poljak, Trifuna Poljaka, Vina Rabiosa Stjepana Vučemilovića, Vinarije Ker- Vin, Tomislava Glavića i Figurice, Mladena Anića. Još ima nešto premišljanja oko broja uzoraka, no ovim se sigurno vraćamo kvalitetno ovoj čuvenoj smotri i uspoređivanju s najboljim vinarima svijeta. Naši u velikom dijelu butik vinari povukli su se od slanja, dijelom i zbog troškova. No, na zadnjim dogovorima i sastancima Udruge vinara uz aktivno učešće pročelnika za poljoprivredu **Danijela Segarića** i potporu župana **Božidara Longina** najava je podrške odnosno refundacije troškova od strane županije: – Želimo podržati koliko možemo, posebno značajne aktivnosti koje će unaprijediti prodaju, a na vama je ocjena koje su. No, svakako Decanter kao najpoznatija smotra može na to utjecati, kao i na gledanje na ovu županiju i vinskom svijetu – kazao je pri tom Segarić prenoseći stavove županije angažirane posljednjih godina na snažnijoj afirmaciji ove regije kao vinske i gastronomske desetinacije. M.B.