Europa nastavlja rušiti temperaturne rekorde

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i europske mreže Copernicus. Kontinent se zagrijava dvostruko više od globalnog prosjeka od 1980-ih.

Godine 2022. Europa je bila otprilike 2,3°C toplija nego što je bila krajem 19. stoljeća. Zagrijavanje je naglo poraslo od 1990-ih, obarajući temperaturne rekorde u nekoliko navrata. Neka su područja doživjela ekstremnije promjene od drugih, s temperaturama oko 2°C iznad prosjeka u većem dijelu zapadne Europe i čak višim od 3,5°C u regijama blizu Arktika.

Jesu li rekordni toplinski valovi naša budućnost?

Ljeto 2022. bilo je najtoplije zabilježeno u mnogim europskim zemljama. Prema izvješću, ekstremni vremenski uvjeti odnijeli su više od 16.000 života i izravno utjecali na 156.000 ljudi. Poplave i oluje uzrokovale su najviše ekonomske štete, dok su toplinski valovi bili najsmrtonosniji.

Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Portugal, Španjolska, Švicarska i Velika Britanija bile su među zemljama koje su oborile temperaturne rekorde. “Rekordne temperaturne ekstreme koje su Europljani doživjeli 2022. bili su jedan od glavnih pokretača prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s vremenom u Europi”, kaže dr. Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus.

Temperature površine mora rastu i dostižu nove maksimume, zajedno sa toplinskim valovima u priobalnim područjima. Zagrijavanje površine oceana poraslo je više od tri puta od globalnog prosjeka u istočnom Sredozemnom moru, Baltičkom i Crnom moru te južnom Arktiku. To je dovelo do migracije vrsta, masovnog izumiranja i dolaska invazivnih vrsta koje remete osjetljive morske ekosustave.

Od 1997. do 2022 otopljeno je 880 km3 leda u Europi. Alpe su bile najgore pogođene, s prosječnim smanjenjem debljine leda od 34 metra i rekordnim gubicima 2022. godine.

Kako se Europa može boriti protiv visokih temperatura?


Energija vjetra i sunca proizvela je 22,3 posto električne energije u EU-u 2022. godine, pretekavši fosilni plin (20 posto). “Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i izvora energije s niskim udjelom ugljika ključno je za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima “, kaže glavni tajnik WMO-a, profesor Petteri Taalas. Budući da ekstremni vremenski uvjeti prijete ponudi i potražnji energije u Europi, Taalas naglašava važnost usluga poput WMO-a u osiguravanju otpornosti energetskih sustava na šokove povezane s klimom i poboljšanju energetske učinkovitosti.

Izvješće pokazuje da jug Europe ima najviše potencijala za solarnu energiju, dok energija vjetra najbolje radi uz obalu Irske, Portugala i Egejskog mora, prenosi portal Klimatske promjene.hr.

I.G.