> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Drveni “svjedok” brodoloma iz 1. stoljeća poslije Krista - URL: https://www.morski.hr/drveni-svjedok-brodoloma-iz-1-stoljeca-poslije-krista/ - Published: 2019-03-13T09:46:58.000Z - Updated: 2019-03-14T07:18:03.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: antika, brodolom, jedrenjak, muzej, Šibenski arhipelag, Vijesti iz povijesti, Šibenik ŠIBENIK – **Kada je fra Antun, rodom s Krete, pristupio franjevačkoj provinciji sv. Jeronima oko 1700\. godine, nije ni slutio u kolikoj će mjeri pridonijeti popunjavanju fundusa raznih dalmatinskih muzeja i zbirki. Naime, ovaj je redovnik donio na otok Krapanj nauk o vađenju i preradbi morskih spužava.** ![](undefined) Ravnatelj Muzeja Grada Šibenika, Željko Krnčević / Photo: Facebook U početku je taj lov bio primitivan, vadile su se spužve s dubine do 15 metara. Tek 1893\. i 1896\. iz Trsta su na Krapanj dovezena dva kompleta ronilačke opreme s kojom se tada koristilo 14 ronilaca. Razvitkom ronjenja, kako nalazimo u nekim dokumentima, pred II. svjetski rat ronilo se čak do dubine od 40 – 45 metara. Upravo od ronilaca s Krapnja, od kojih su neki poklanjali, a neki prodavali, niz je amfora, izronjenih duž cijele istočnojadranske obale, dospjelo u muzeje u Zadru, Splitu pa i Šibeniku pa možemo kazati kako su prvi podmorski nalazi izvađeni upravo od ronioca sa šibenskoga područja. Kad govorimo o počecima podmorske arheologije na području bivše države, valja se svakako najprije zaputiti upravo u šibenski Muzej. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2019/03/Krapanjski-spu-C5-BEvari-stari-ronioci.jpg) Photo: Arhiv Muzeja grada Šibenika ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2019/03/Krapanjski-spu-C5-BEvari-stari-ronioci-1.jpg) Photo: Arhiv Muzeja grada Šibenika ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2019/03/Stari-vesla-C4-8Di.jpg) Foto: Arhiv Muzeja grada Šibenika Slučaj je htio da se krajem šezdesetih godina u Muzeju grada Šibenika okupila ekipa stručnjaka i ronioca koji su utrli put podmorskoj arheologiji. Naime, zahvaljujući dolasku Zlatka Gunjače i Zdenka Brusića u šibenski Muzej te sretnoj okolnosti što se u Muzeju zaposlio i ronilački instruktor, a kasnije i muzejski konzervator Dalibor Martinović, počela su se vršiti hidroarheološka rekognosciranja, a kasnije i zahtjevna istraživanja šibenskog podmorja. O svemu ćemo tome zasigurno još koji put na našem portalu. Ovaj put ćemo o jednom drvenom detalju broda, izronjenom, konzerviranom, starom dva tisućljeća, a koji se čuva u Muzeju grada Šibenika. Potječe s brodoloma na rtu Plavac na Zlarinu koji je istraživan početkom sedamdesetih godina. #### **Sustavno istraživanje antičkog brodoloma** Godine 1972\. započelo je sustavno arheološko istraživanje brodoloma iz 1\. polovine 1\. stoljeća poslije Krista. U više istraživačkih kampanja koje su trajale sve do 1977\. godine pod vodstvom **Zdenka Brusića**, pronalazača lokaliteta **Dalibora Martinovića**, **Zlatka Gunjače**, **Ivana Pedišića** i brojnih drugih, istražen je antički jedrenjak – Navis oneraria na dubini od tridesetak metara. Teret kojeg je prevozio iz južne Italije, iz okolice Napulja, potonuo je zajedno s brodom, vjerojatno pod naletima jake bure, gdje je strpljivo čekao svoje istraživače skoro dvije tisuće godina. Osim proizvoda koji potječu iz radionica s područja današnje Italije, pronađeni su i oni maloazijsko – grčke provenijencije što cijeloj priči daje širi kontekst. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2019/03/Kolotura-2.jpg) Photo: Arhiv Muzeja grada Šibenika ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2019/03/Kolotura-3.jpg) Photo: Arhiv Muzeja grada Šibenika ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2019/03/Kolotura-1.jpg) Photo: Arhiv Muzeja grada Šibenika Trgujući robom s područja Mediterana, zasigurno je “akošta” i na području današnjeg Zatona šibenskog, kako bi fine proizvode prodao i u dobrostojećem naselju na današnjoj Velikoj Mrdakovici, a vjerojatno i u Scardoni. Obavivši posao, po svemu sudeći ga je na povratku, prilikom izlaska iz kanala Svetog Ante uhvatila iznenadna nevera i doživio je havariju. Tijekom arheoloških istraživanja utvrđeno je obilje keramičkog materijala namijenjenog prodaji, kao i posuđe u privatnom vlasništvu kapetana, te drveni i metalni ostaci samoga broda. Ovdje ističemo pedesetak vinskih amfora različitih tipova, stolno posuđe namijenjeno miješanju, posluživanju i ispijanju vina, poneko bogato reljefno ukrašeno vegetabilnim i/ili figuralnim motivima s prikazom mitoloških scena i likova, željezna sidra, itd. No, onaj koloturnik kojeg smo spomenuli, zasigurno je zanimljiv i jako raritetan nalaz. Budući da je rađen od organskog i propadljivog materijala rijetko ga nalazimo sačuvanog. Ovaj jednostavan, važan i neizostavan dio brodske opreme kako nekad tako i sad osnova je mnogih radnji na samome brodu. Kroz koloturnik se provlačio konop i dio je brodske snasti tj. elemenata koji služe za učvršćivanje jarbola i manevriranje jedrima. Jedra su u vrijeme antike bila križna i mogućnost manevriranja brodom je upravo stoga bila ograničena i spora. To je još jedan od razloga potonuća rimskog jedrenjaka kod otoka Zlarina, a drveni koloturnik je nijemi svjedok tog događaja. mr.sci. Željko Krnčević