> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # DRUGA STRANA MEDALJE: Više od dva tankera otpadnih voda iza čarter sezone! Gdje zapravo završava otpad hrvatskog nautičkog turizma? - URL: https://www.morski.hr/druga-strana-medalje-vise-od-dva-tankera-otpadnih-voda-iza-carter-sezone-gdje-zapravo-zavrsava-otpad-hrvatskog-nautickog-turizma/ - Published: 2026-08-05T15:43:15.000Z - Updated: 2026-08-05T16:12:52.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Nautika, Ekologija, Pomorstvo **Hrvatska je donedavno bilježila kontinuiran rast nautičkog čarter turizma, koji je tijekom 2025\. godine (siječanj–studeni) prema podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ostvario 586.252 dolazaka i 3.776.184 noćenja čarter gostiju. Rad polazi od službenih statističkih podataka o dolascima i noćenjima prema državljanstvu i vrsti plovnog objekta te ih dovodi u odnos s procijenjenim okolišnim opterećenjem – količinom sivih i crnih otpadnih voda te komunalnog otpada koje nastaju tijekom boravka na plovilu.** Cilj ovog teksta nije osporiti gospodarsku vrijednost nautičkog turizma, već otvoriti pitanje transparentnosti i sustavnog praćenja zbrinjavanja otpada sukladno MARPOL konvenciji i Direktivi (EU) 2019/883\. Zaključuje se da bez javno dostupnih i usporedivih podataka o prihvatu otpada nije moguće ocijeniti stvarnu održivost sektora koji svake sezone privlači milijune noćenja na hrvatskom akvatoriju. ### Okoliš iza nautičkog turizma O sigurnosti plovidbe i pravilnom načinu sidrenja u hrvatskoj se stručnoj i javnoj sferi piše razmjerno mnogo. Znatno je manje pažnje posvećeno pitanju koje ostaje otvoreno nakon što sezona završi: *kakav okolišni trag nautički turizam ostavlja iza sebe*. Ovaj rad ne bavi se tehničkim aspektima plovidbe, već pokušava kvantificirati ono što se rijetko iznosi u brojkama — *opterećenje koje čarter flota, kroz otpadne vode i kruti otpad, ostavlja na osjetljivom morskom i obalnom ekosustavu*. Polazna točka rada jest službena statistika Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture o broju čarter gostiju koji su u razdoblju od 1\. siječnja do 30\. studenoga 2025\. boravili na hrvatskim i stranim plovilima, razvrstana prema državljanstvu i vrsti plovnog objekta (hrvatska brodica, hrvatska jahta, brod, strana brodica, strana jahta na jedra, strana motorna jahta). ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/08/Jahta-Seawolf-X.jpg) ### **Metodologija i izvori podataka** Osnovni statistički izvor jest tablični pregled Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture „Broj čarter gostiju koji su došli u razdoblju od 01.01.2025\. do 30.11.2025\. prema državljanstvu i plovnom objektu”, koji sadrži podatke o broju dolazaka i noćenja čarter gostiju za 190-ak zemalja podrijetla i šest kategorija plovila. Za procjenu okolišnog opterećenja korištene su referentne vrijednosti koje se uobičajeno primjenjuju u pomorskoj praksi za plovila namijenjena rekreativnoj plovidbi: prosječno oko 140 litara sivih i crnih otpadnih voda po osobi na dan te približno 1,5 kilograma komunalnog otpada po osobi na dan. Riječ je o okvirnim, a ne mjerenim vrijednostima, pa dobiveni rezultati imaju ilustrativan, a ne egzaktan karakter — njihova je svrha ukazati na red veličine problema, a ne ponuditi konačnu bilancu otpada. Kao jedinica izloženosti korišten je broj noćenja (gost-dan), budući da se otpadne vode i otpad generiraju svaki dan boravka na plovilu, a ne samo pri dolasku. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/08/Marina-Biograd-jahte-jedrilice---Morski-HR-1.jpg) ### **Statistički pregled — Čarter gosti u 2025\. godini** U promatranom razdoblju od jedanaest mjeseci najviše je čarter gostiju u Hrvatsku doputovalo iz Njemačke, Austrije i, zanimljivo, iz same Hrvatske, koja se prema broju dolazaka nalazi na trećem mjestu. Deset vodećih zemalja podrijetla prikazano je u tablici 1. | Država | Broj dolazaka | Broj noćenja | | ---------------------------- | ------------- | ------------ | | Njemačka | 79.147 | 563.337 | | Austrija | 68.224 | 434.036 | | Hrvatska | 59.238 | 304.007 | | Slovenija | 43.441 | 220.940 | | Sjedinjene Američke Države | 41.403 | 285.432 | | Češka | 40.240 | 263.756 | | Poljska | 31.136 | 212.600 | | Velika Britanija i Sj. Irska | 29.208 | 200.991 | | Republika Slovačka | 20.327 | 125.764 | | Italija | 19.479 | 134.737 | | UKUPNO (sve države) | 586.252 | 3.776.184 | *Tablica 1\. Deset vodećih zemalja podrijetla čarter gostiju prema broju dolazaka, 01.01.–30.11.2025\. (izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture)* Ukupno je u promatranom razdoblju zabilježeno 586.252 dolazaka i 3.776.184 noćenja čarter gostiju na svim kategorijama plovila. Prosječan boravak po gostu iznosi stoga oko 6,4 noćenja, što je u skladu s uobičajenim modelom tjednog najma plovila. Slike u nastavku ilustriraju tipičnu gustoću plovila na popularnim sidrištima tijekom vrhunca sezone, kada se intenzitet korištenja pojedinih uvala i zaljeva bitno povećava. Prema procjenama korištenima u ovom radu, intenzitet korištenja pojedinih sidrišta u vrhuncu sezone traje približno 70 dana, tijekom kojih se na istim lokacijama svakodnevno izmjenjuju stotine, pa i tisuće ljudi. Pitanje koje se pritom nameće nije jesu li ti gosti dobrodošli — nautički turizam nedvojbeno je jedna od najvrjednijih grana hrvatskog turizma — ***već kakav trag ostavljaju iza sebe i upravlja li se tim tragom na održiv način.*** Ako se ukupan broj noćenja čarter gostiju u 2025\. godini (3.776.184) pomnoži s referentnim dnevnim vrijednostima, dobivaju se sljedeće okvirne procjene za razdoblje siječanj–studeni 2025.: ### Procjena okolišnog otiska - približno 528.665.760 litara, odnosno oko 528.666 m³ sivih i crnih otpadnih voda; - približno 5.664.276 kilograma, odnosno oko 5.664 tone komunalnog otpada. Da bi se ta količina otpadnih voda lakše predočila, može se usporediti s kapacitetom naftnog tankera. Tanker nosivosti 1,5 milijuna barela odgovara volumenu od približno 238.480 m³. Procijenjenih 528.666 m³ sivih i crnih otpadnih voda stoga odgovara volumenu od otprilike 2,2 potpuno puna tankera te veličine — *i to isključivo s čarter plovila, bez uračunatih plovila u vlasničkom (nečarterskom) korištenju, odnosno izletničkih, mini kruzera i „ret“ brodova - plovila.* ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/08/Jedrilice-teretnjak.jpg) Važno je naglasiti da te količine ne završavaju nužno u moru — dio se zakonito predaje u lukama i marinama sukladno MARPOL konvenciji. *No upravo tu nastaje ključno metodološko i regulatorno pitanje ovog rada*: **gdje se ta predaja evidentira, tko vodi zbirnu evidenciju i jesu li ti podaci javno dostupni i usporedivi s intenzitetom nautičkog prometa prikazanim u tablici** **1.** ### Ekonomska vrijednost i motivacijski okvir Ekonomska privlačnost čarter najma dijelom objašnjava snažan rast sektora. Prosječna cijena tjednog najma kreveta (mjesta) na jedrilici za osam putnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 215 do 486 eura **po osobi „tjedno“**, odnosno 1.500 do 5.500 eura tjedno za cijelo plovilo, ovisno o dijelu sezone. ***Drugim riječima, cijena jednog kreveta u apartmanu za tjedan dana često odgovara cijeni sedmodnevnog boravka na jedrilici.*** *Takav omjer cijene i vrijednosti dodatno potiče rast potražnje za čarter plovidbom, no istodobno povećava pritisak na osjetljive morske ekosustave, *osobito u sidrištima koja nemaju razvijenu infrastrukturu za prihvat otpada.** ### Nautičari i „partijaneri” — zašto razlika nije samo sociološka Za razumijevanje okolišnog otiska nautičkog turizma važno je razlikovati dvije skupine gostiju. „**Prvu** „ čine nautičari — ***gosti kojima je motiv boravka plovidba, priroda i iskustvo mora***. **Drugu** čine gosti kojima plovilo prvenstveno služi kao mjesto zabave i noćnog života,“ jeftin krevet“. Ta razlika nije tek deskriptivna kategorizacija*; ona ima izravan i mjerljiv utjecaj na potrošnju vode, količinu otpada, razinu buke i ukupan pritisak na okoliš pojedine destinacije*. Upravljanje održivim nautičkim turizmom trebalo bi prepoznati tu razliku i, gdje je to moguće, ***prilagoditi režim sidrenja, nadzora i naplate ovisno o profilu korištenja plovila, umjesto da se svi čarter gosti tretiraju kao homogena skupina jednakog okolišnog opterećenja.*** ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/08/Zdravica-alkohol-jedrilica-nauti--ari.jpg) ### Pravni okvir i pitanje provedbe Prema MARPOL konvenciji, brodovi i plovila dužni su predavati otpad i otpadne vode odgovarajućim prihvatnim uređajima u lukama i marinama, **čime bi sustav trebao omogućiti praćenje prikupljenih količina i transparentno izvještavanje o njihovom zbrinjavanju**. *Na razini Europske unije, Direktiva (EU) 2019/883 o lučkim uređajima za prihvat otpada s brodova dodatno propisuje obvezu luka da osiguraju odgovarajuće prihvatne kapacitete* ***te da naknade budu strukturirane tako da ne destimuliraju predaju otpada, uključujući komunalni otpad i otpadne (sive i crne) vode***. Zakonodavni okvir time jasno izražava namjeru da se **otpad ne ispušta u more zbog financijskih ili organizacijskih prepreka**. Otvoreno pitanje nije, stoga, postojanje propisa, već dosljednost njihove provedbe: *ulažu li marine, županijske lučke uprave i nadležna tijela dovoljno u infrastrukturu i nadzor te vode li charter tvrtke vlastitu evidenciju zbrinjavanja otpada, odnosno bi li to trebale činiti kao dio uvjeta poslovanja?.* Svake godine volonterske ekološke i ronilačke akcije iz mora izvlače desetke, pa i stotine kubičnih metara otpada duž hrvatske obale. Riječ je o vrijednom i nesebičnom angažmanu, no on istodobno otvara nezgodno pitanje: **je li prihvatljivo da sustavni propust u prikupljanju i evidentiranju otpada redovito nadoknađuju volonteri, umjesto da se odgovornost ravnomjerno raspodijeli na sve dionike** — *državu, lokalnu samoupravu, marine, charter tvrtke, lučke uprave, koncesionare sidrišta i same korisnike mora.* *„Ono što se još može spasiti” — rečenica koja bi trebala biti polazište, a ne epilog rasprave o održivosti nautičkog turizma.* ### Zaključak Nautički čarter turizam jedna je od najvrjednijih grana hrvatskog turizma i ne postoji razložan argument za njegovo ograničavanje. No podaci prikazani u ovom radu — 586.252 dolazaka i 3.776.184 noćenja čarter gostiju u samo jedanaest mjeseci 2025\. godine, uz procijenjenih pola milijuna kubnih metara otpadnih voda i nekoliko tisuća tona komunalnog otpada — pokazuju da razmjeri sektora zahtijevaju jednako razvijen sustav gospodarenja otpadom, prihvata otpadnih voda, transparentnog izvještavanja i učinkovitog nadzora. *Rasprava bi se stoga trebala pomaknuti s pitanja koliko je plovila i gostiju došlo u Hrvatsku prema pitanju „*kakav su trag ostavili nakon što su otišli“ ?* .* Tek kada bude moguće javno usporediti koliko je otpada procijenjeno da je nastalo, koliko je zakonito prikupljeno u lukama i marinama, a koliko je ostalo neevidentirano, moći će se ozbiljno govoriti o „**stvarno održivom nautičkom turizmu“**. Do tada, pitanje ostaje otvoreno — a odgovor na njega zaslužuje ozbiljno istraživanje, *a ne prešućivanje*. Milo Miklaušić, kap. **PROČITAJTE JOŠ:** [Zašto ste na trajektu “putnik”, a u charteru (iako putnik), zapravo odgovoran član posade? Ovo je razlika koja mijenja puno toga...Dok se ukrcavate na trajekt ili luksuzni kruzer, stvar je jasna: vi ste putnik. Imate kartu, sjedite, pijete kavu i čekate da vas prevezu od točke A do točke B. Međutim, onog trenutka kada zakoračite na palubu jedrilice ili motorne jahte, vaš se status mijenja. Pravno, tradicijski i praktično, vi![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-379efa00-cfbb-486a-9e06-62a6a3048d66.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/--ena-jedrenje---Depositphotos_21929491_L-3f0b9553-53d7-42b6-bbd1-9286bcc4145b.jpg)](https://www.morski.hr/zasto-ste-na-trajektu-putnik-a-u-charteru-iako-putnik-zapravo-clan-posade-ovo-je-razlika-koja-mijenja-puno-toga/) [NAJCRNIJI SCENARIJ Što učiniti ako vaš skiper padne u more i tko tada preuzima brod? - Nesreća kod Šolte otvorila pitanje koje mnogi ignorirajuNakon nesreće u kojoj je austrijski skiper pao u more kod otoka Šolte, mnogi postavljaju legitimno pitanje: što kada zapovjednik završi u moru? Analiziramo zakonske obveze, sigurnosne protokole i ključne reakcije posade koje spašavaju živote na otvorenom moru. Ljetna plovidba i čarter nautika za mnoge predstavljaju vrhunac odmora, no more![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-05d0df01-6fa9-488e-a21f-d28d036919ec.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Pojas-za-spa--avanje-1---Morski-HR-8b96a0be-9e5a-4de0-ba13-8238e6b4be5c.jpg)](https://www.morski.hr/najcrniji-scenarij-sto-uciniti-ako-vas-skiper-padne-u-more-i-tko-tada-preuzima-brod-nesreca-kod-solte-otvorila-pitanje-koje-mnogi-ignoriraju/) [SUSTAVNO PROIZVEDENA TRAGEDIJA Hrvatski nautički turizam i logika normalizirane opasnostiKada se u razmaku od pet tjedana dogode sudari, a potom dvije zasebne olujne noći tijekom kojih plovila diljem obale — od Petrčana do Paga, od Privlake do Rta Kamenjak — završavaju nasukana charter plovila, prestaje biti intelektualno pošteno govoriti o „nizu nesretnih okolnosti“. Kraj alibija slučajnosti Riječ je o obrascu, a![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-450a82c0-401f-47c2-8da6-541abbbb8434.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Jedrilice-teretnjak-95596700-6365-4ccc-b853-4d3b0cad5a5f.jpg)](https://www.morski.hr/sustavno-proizvedena-tragedija-hrvatski-nauticki-turizam-i-logika-normalizirane-opasnosti/) [NAUTIČARI SVE ČEŠĆE ZAOBILAZE HRVATSKU? Zapovjednik oštro opleo po ACI-ju: „Ovo je pohlepna politika, konkurencija je duplo jeftinija!”Hrvatska se godinama ponosno predstavlja kao jedna od vodećih svjetskih destinacija za nautički turizam. Međutim, sve glasnija šaputanja po palubama o padu broja gostiju i drastičnom poskupljenju usluga sada su dobila i konkretan glas. Našoj se redakciji javio strani zapovjednik jahte s dugogodišnjim iskustvom u nautici i yachtingu, želeći dobronamjerno![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-40ecf72d-ac78-4288-b40a-13e3a57b9e47.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/vezovi-daa0ed62-35fd-415d-af79-ac12b7347fb3.jpg)](https://www.morski.hr/nauticari-sve-cesce-zaobilaze-hrvatsku-zapovjednik-ostro-opleo-po-aci-ju-ovo-je-pohlepna-politika-konkurencija-je-duplo-jeftinija/) **Izvori:** - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske: Broj čarter gostiju koji su došli u razdoblju od 01.01.2025\. do 30.11.2025\. prema državljanstvu i plovnom objektu. - Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL 73/78). - Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat otpada s brodova. - Autorska procjena prosječnih cijena tjednog najma plovila u čarter sektoru u Hrvatskoj, sezona 2025.