> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Dok cijene ribe u Hrvatskoj "skaču", u Sloveniji padaju, a evo i koliko ribe Hrvati pojedu godišnje!
- URL: https://www.morski.hr/dok-cijene-ribe-u-hrvatskoj-skacu-u-sloveniji-padaju-a-evo-i-koliko-ribe-hrvati-pojedu-godisnje/
- Published: 2025-03-23T11:14:52.000Z
- Updated: 2025-03-23T11:15:48.000Z
- Author: Josip Tokić
- Tags: Gastro, ribarstvo, riba, potrošnja

**Podaci pokazuju kako se u posljednjih nekoliko godina potrošnja ribe u našoj državi smanjuje.** 

Podatke o potrošnji ribe pratim, njih objavljuje resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u studiji "Dostupnost i vidljiva potrošnja proizvoda ribarstva i marikulture u Republici Hrvatskoj".Objavljuje je svake dvije godine. Istraživanje potrošnje ribe po istoj metodologiji Ministarstvo provodi od 2018\. godine. Izračun je baziran na ukupnoj proizvodnji – ulov i akvakultura, kojoj je pridodan uvoz, te oduzet izvoz. Dostupna neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture podijeljena je s brojem stanovnika, a prethodno je izuzeta procijenjena potrošnja od strane inozemnih turista. Nakon pet godina istraživanja moguće su relevantne usporedbe.

I što govore brojke?

U prvoj godini istraživanja – 2018\. vidljiva potrošnja iznosila je 18,06 kilograma po stanovniku. Do tada, desetljećima smo baratali paušalnim, neutemeljenim brojkama, piše [Novi List](https://www.novilist.hr/more/koliko-zaista-ribe-pojedemo-godisnje-ulovi-su-manji-cijene-vise-pa-je-i-manje-ribe-na-pijatu/?ref=morski.hr).

Uglavnom, pokazalu se da smo bliže europskom prosjeku nego što se ranije mislilo. I, što je najvažnije, daljnja istraživanja pokazala su kontinuirani rast potrošnje. Do 2023\. godine potrošnja se kretala: 2018\. – 18,06 kilograma po glavi stanovnika godišnje, 2019\. – 20,02; 2020\. – 19,30, to je bila koronagodina koju treba uzeti s rezervom. Daljnja potrošnja bila je: 2021\. – 22,90; 2022\. – 24,36 i 2023\. – 22,96 kilograma godišnje.

Rezultati istraživanja za 2022\. i 2023\. predstavljeni su krajem prošle godine. Iz njih se saznaje da je u 2022\. godini potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture iznosila rekordnih 24,36 kilograma po glavi stanovnika, a u 2023\. godini 22,96 kilograma, odnosno šest posto manje.

Obrazloženje je - smanjenje ponude svježe i rashlađene ribe, a to se prvenstveno odnosi na smanjenje iskrcaja naše male plave ribe. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/03/Ribarica---Morski-HR--1-.jpg)

Foto: Morski.hr

### Rast cijena ribe

Po jednom i drugom mjerilu usporedbe unutar EU-a i s Europom u cjelini znatno su povoljnije od onoga što smo godinama tvrdili. Među europskim državama smješteni smo u gornjem dijelu tablice. 

Na vrhu je Portugal s godišnjom potrošnjom od 54,54 kilograma po stanovniku. Slijede Španjolska – 41,92, Francuska – 32,58, Luksemburg – 30,43, Italija – 30,01 i Cipar – 27,75 kg. Hrvatska je na sedmom mjestu,a naša je potrošnja viša od euro prosjeka. 

Lista je, mora se napomenuti, ipak nepotpuna budući da na njoj nisu Danska, Irska i Malta. Te zemlje nisu dostavile službene podatke. Procjene su da Danska ima potrošnju između 20 i 25, a Irska oko 20 kilograma. Za Maltu se navodi podatak o potrošnji između 30 i 40 kilograma. 

Što se cijena tiče, podaci Eurostata govore da je tijekom godine iza nas riba najviše poskupjela u Hrvatskoj i Portugalu – 8 posto. Prati nas Bugarska – 7 posto, pa odmah za njom Norveška – 6, te Španjolska i Nizozemska – 5 posto.

Za kraj, postoji i suprotan trend pojeftinjenja ribe i to u bliskom nam susjedstvu. U Švicarskoj su cijene smanjene za 2 posto. Švedska predvodi listu zemalja s cijenama nižim za jedan posto, a s njom su u društvu Irska, Estonija, Češka i naš prvi susjed – Slovenija.

U studiji je posebno izdvojena potrošnja proizvoda iz akvakulture koja od 2023\. bilježi blagi pad pa je tada iznosila pa je konzumacija proizvoda akvakulture iznosila 3,80 kilograma po stanovniku godišnje.

\- Razvidno je da raste udio potrošnje proizvoda iz akvakulture i nužno je nastaviti s ulaganjima u akvakulturu kako bi taj udio bio veći, jer su i naši i globalni trendovi takvi da se iskrcaj smanjuje te razliku treba nadoknaditi ponudom iz akvakulture - navodi se u studiji. Što je s gorućim problemom onečišćenja koje nerijetko ide ruku pod ruku s uzgajalištima ostaje za odgovoriti. 

J.T.