> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Dohrane plaža su siva zona devastacije priobalja – Mogli bi učiti od Velike Britanije
- URL: https://www.morski.hr/dohrane-plaza-su-siva-zona-devastacije-priobalja-mogli-bi-uciti-od-velike-britanije/
- Published: 2021-03-23T14:10:17.000Z
- Updated: 2021-03-26T19:34:49.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: devastacija, plaže, Pomorsko dobro, Ekologija

**Hrvatske plaže nacionalno su bogatstvo i nezaobilazno mjesto morskih užitaka domaćeg stanovništva i mnogobrojnih turista. No, njihova dohrana i nasipavanje neprirodnim materijalima, posljednjih godina ne ide im u prilog. Održivo upravljanje plažama, a posebno održivom gradnjom novih plaža, u fokusu je interesa europskog projekta Beachex.**

Devastacija prirodne obale, betoniranje i nasipanje plaža neprirodnim materijalima, pod krinkom “dohrane” , iz godine u godinu u Hrvatskoj uzimaju sve više maha

– Problem je što ne postoji zakonska regulativa koja definira dohranjivanje, metode i načine, a pogotovo ne razlikuje dohranjivanje od nasipavanja. To bi trebalo zakonski regulirati jer trenutačno je stanje neodrživo s obzirom na to da je siva zona – kazao je za [HTV-ovu emisiju More](https://vijesti.hrt.hr/?ref=morski.hr) prof.dr.sc. **Dalibor Carević**, iz projekta Beachex, Građevinski fakultet Zagreb.

### **Odgovor – europski projekt Beachex**

Odgovor na to je europski projekt Beachex financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost kojeg provode Građevinski fakulteti u Zagrebu i Rijeci u suradnji s britanskim Sveučilištem u Lancasteru.

– Da u konačnici dobijemo jedno održivo upravljanje u ekonomskom smislu da se smanje troškovi održavanja plaža koji se trenutno provode u Hrvatskoj, te da smanjimo negativne ekološke efekte i gradnje i održavanja odnosno dohranjivanja plaža – pojašnjava Carević.

Ne postoje istraživanja na koliko se lokacija duž hrvatske obale koristi neprikladan materijal. Međutim, prema anketi Beachexa više od 370 hrvatskih plaža od oko 2 tisuće u 130 priobalnih općina i gradova, dohranjuje se nekom vrstom materijala. Jedan od dvojbenih primjera je i plaža Grabrovo u Jadranovu na crikveničkoj rivijeri gdje je zbog nasipavanja vjerojatno ugroženo i stanište plemenite periske.

– Što se tiče crikveničkog područja kreće se u istraživanje. Probat ćemo ustanoviti do kuda se uočava sedimentacija s obzirom na to da se zna da se nasipavalo zemljom, kaže za emisiju More dipl.ing.biologije **Milvana Arko-Pijevac** iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, partnera u projektu Beachex.

Možemo učiti od Velike Britanije gdje nema pritiska za izgradnju novih, već održavanje postojećih plaža. Britanci imaju planove upravljanja obalom, a time i plažama, temeljene na sustavnom monitoringu odnosno mjerenju visina i razina plaža.

– I onda se izrađuju razne varijante i rješenja u kojima se mijenja količina materijala, učestalost dohranjivanja, veličina zrna i izvor sedimenta i onda se odabere optimalno rješenje, pojašnjava prof.dr.sc. **Suzana Ilić**, također iz projekta Beachex, Sveučilište u Lancasteru.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/02/Oblak-sitnih--C4-8Destica-i-sedimentacija-nakon-nasipavanja-pla-C5-BEe-Podgora.jpg)

Oblak sitnih čestica i sedimentacija nakon nasipavanja plaže Podgora

### **Licenca za dohranjivanje**

Dakle, poštuju se standardi, kako se ne bi događalo da čestice mulja i zemlje, struje i valovi odnose na morsko dno gdje ugrožavaju i uništavaju živi svijet.

– Za radove na samoj plaži treba dobiti licencu za dohranjivanje plaža i dokazati da neće biti negativnih efekata na biocenozu. Materijal za dohranu ili nasipavanje se dobiva iz područja da li podmorskih ili kopnenih koji su određeni posebnim studijama i od firmi koje već imaju licencu za iskopavanje materijala jer dobivanje licence je dugoročan postupak, može potrajati godinama – dodaje Ilić.

U potrazi za znanstveno opravdanom i efikasnom formulom upravljanja plažama, stručni tim Beachex-a, provodi i opsežno pilot istraživanje na najposjećenijoj i najvećoj riječkoj plaži Ploče.

– Koristimo moderne tehnologije daljinskih istraživanja; bespilotnu letjelicu, 3D skener, također provodimo mjerenja batimetrije, dakle ispod razine mora – kaže dr.sc. **Igor Ružić**, voditelj mjerenja morfologije žala (Građevinski fakultet Rijeka).

Proučavaju se, kaže Carević, morfološke promjene, promjene žala pod djelovanjem valova i oborina. U idućoj fazi projekta planiraju numerička istraživanja gdje se računalno simuliraju sve te pojave.

Riječ je o jednom od prvih projekata koji objedinjuje različite stručnjake; geologe, biologe, građevinare .U Britaniji su otišli i korak dalje i uključili lokalno stanovništvo.

– Lokalni mještani imaju svoje volonterske grupe koje se brinu o plažama, čiste ih, promatraju, izvještavaju lokalne uprave o problemima koji se onda ozbiljno tretiraju i sve veće su tendencije da se građani uključuju u mjerenje promjena plaža uzimanjem fotografija, i to je naš novi projekt u Velikoj Britaniji – kaže prof.dr.sc. **Suzana Ilić**.

### **Hrvatski problem – rastući broj turista**

Hrvatski je problem – rastući broj turista, a time i količina prihvatnih i plažnih kapaciteta.

– To je taj pritisak koji osjećamo, dakle šire se plaže, plažni prostor, ali po meni na krivi način jer primjenjuje se jedna dosta jeftina metoda nasipavanje obalne linije – ističe prof.dr.sc. **Dalibor Carević**.

– Recimo u svijetu je praksa da se te plaže projektiraju na jedan način, i onda kroz neko vrijeme kroz monitoring se pokaže na kojim dijelovima taj projekt nije dobar i onda se defacto kroz neko vrijeme korištenja zna odraditi redizajn, dodaje Ružić.

Redizajn je potreban i hrvatskom načinu razmišljanja. Nasipavanje, ali i dohrana plaža bez donošenja odgovarajućih standarda, loše je rješenje za očuvanje prelijepe i prepoznatljive hrvatske obale.

D.G.