DOHRANA PLAŽE Evo što je (ne)dozvoljeno - Načelnik Primoštena: "Mi, primjerice, ništa ne dohranjujemo, već samo vraćamo iz mora na obalu"
PRIMOŠTEN - Svake godine ista priča diljem obale. Lokalni čelnici sipaju stotine tona najčešće nepripadajućeg materijala u more pod krinkom "dohrane" plaže, pa tako građani skaču na zadnje noge kad god vide hrpu materijala na plaži. No, da nije sve dohrana plaže, govori slučaj iz Primoštena.
- Ništa se ne nadohranjuje, samo se prebacuje iz mora. Sve šta more tijekom godine odnese i dobaci u Malu Raduču, mi prebacimo na Veliku Raduču. Mi vadimo iz mora i vraćamo na staro, kao što rade na skijalištima. Kao prošle godine. Mi ništa ne dovodimo novog materijala, nego samo prebacujemo iz mora - izričito nam govori Stipe Petrina.
O slučaju u Primoštenu već smo, doduše, pisali prošle godine, a što je zapravo taj izlizani i za obalu zloćudni pojam "nadohrane" na kojeg se pozivaju lokalni čelnici diljem obale, donosimo u nastavku:
Nadohrana plaže (često nazvana i dohranjivanjem) odnosi se na postupak dopune plaže prirodnim materijalom kako bi se očuvao njen izgled i funkcionalnost, bez bitnih promjena obalne crte ili strukture. Prema hrvatskom zakonodavstvu, postupak je reguliran Zakonom o pomorskom dobru, ali postoje specifična ograničenja i zabrane.
Zakonska regulativa i dozvoljeni postupci
- Definicija i svrha: Dohranjivanje plaže smatra se prihvatljivim ako se koristi prikladan materijal (npr. pijesak sličan postojećem) te ako se ne mijenja prosječna godišnja obalna crta niti izgled plaže.
- Materijal: Zakon naglašava da materijal mora biti ekološki prihvatljiv (npr. bez stranih tvari koje ugrožavaju morski ekosustav) i kompatibilan s postojećim sedimentima.
- Procedura: Zahtijeva se ocjena utjecaja na okoliš i usklađenost s prostornim planovima.
Zabranjene radnje
- Nasipavanje (dodavanje materijala koji trajno mijenja oblik obale ili stvara umjetne strukture) pod krinkom dohrane.
- Korištenje neprimjerenog materijala (npr. kamenje, beton) koji može ugroziti morsku faunu, posebno zaštićene vrste poput Posidonije.
- Ograđivanje ili komercijalna privatizacija plaža koje nisu klasificirane kao "uređene posebne plaže" (npr. ograđivanje prirodnih plaža).
Ključni pravni izvori
- Zakon o pomorskom dobru (NN 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/13, 26/15, 17/19, 47/20, 152/22) definira plaže kao dio pomorskog dobra namijenjenog općoj upotrebi, s jasnim pravilima za gospodarsko korištenje.
- Uredba o koncesijama (NN 23/04) detaljira podjelu plaža na uređene javne, uređene posebne i prirodne, s različitim pravilima ograđivanja i naplate.
Ekspertna preporuka: Dohranjivanje zahtijeva koordinaciju s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te lokalnim jedinicama kako bi se spriječile ekološke štete.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ: