> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Dobri starac na remontu – Ovo je njegovih 37 metara povijesti
- URL: https://www.morski.hr/dobri-starac-na-remontu-ovo-je-njegovih-37-metara-povijesti/
- Published: 2021-02-15T19:06:54.000Z
- Updated: 2021-02-19T19:39:28.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Turizam, Vijesti iz povijesti, Šibenik, Jadrolinija, Tijat, Brodogradnja, brod

ŠIBENIK – **Motorni brod Tijat je klasični putnički brod za lokalne linije u sastavu flote hrvatskog nacionalnog brodara Jadrolinije. Izgrađen je 1955\. godine u brodogradilištu Brodosplit. Do 1991\. plovio je pod imenom Ohrid nakon čega je preimenovan u Hrid. Sadašnje ime dobio je 1997\. godine. Što je stariji, otkrivaju ga ga sve mlađe generacije, a i mnogi stariji ga vole više nego neke nove brodove i trajekte koji pristižu u Jadrolinijinu flotu. Mnogi su s Tijatom odrastali, a brod s dušom je dobio svoje poklonike i na Facebooku u grupi “[Tijat u srcu](https://www.facebook.com/groups/tijat1955)“. Trenutno je na remontu u Šibeniku, gradu u kojem se udomaćio. Ovo je priča o jednom od tri brata blizanca…**

Plovi na relaciji Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Šepurine – Vodice. Dužina mu je 37,6 m, širina 7 m, a gaz 2,4 m. Maksimalna brzina plovidbe mu je 12 čvorova, a kapacitet 300 putnika.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2018/02/Sibenik-000150.jpg)

Foto: Boris Kačan

– U brodogradilištu Brodograđevna industrija Split 1955\. godine izgrađena su tri manja broda, teška ali vrlo stabilna i odličnih manevarskih sposobnosti te su imali mogućnost pristati u male luke. Dobili su imena Karlovac, Valjevo i Ohrid. Odmah po završetku vidjelo se da ti brodovi iskazuju po svojim elegantnim linijama i ljepoti. Stari kapetani ih od milja kasnije nazivaju „male Jote“ radi velike sličnosti sa brodovima Jadran, Jedinstvo i Jugoslavija koji su izgrađeni u istom brodogradilištu – piše o Tijatu u grupi “[Tijat u srcu](https://www.facebook.com/groups/tijat1955)“, koja broji više od tisuću i šesto članova.

– Misija grupe je odmah bila jasna: Očuvanje broda u izvornom obliku, u plovnom stanju, s orginalnim strojem, [kao kulturno dobro Republike Hrvatske](https://www.morski.hr/brod-tijat-u-prijedlogu-za-kulturno-dobro-rh-bilo-bi-dobro-da-bude-brod-muzej/) – kaže **Robert Udiljak**, administrator ove grupe i veliki ljubitelj Tijata.

Nije ovo moglo proći neopaženo ni prekaljenom ljubitelju mora i fotografije, Vodičaninu **Šimi Strikomanu**, pa je tako na jednoj od svojih štacija, Zlarinu, 2015\. godine povodom 60 godina plovidbe Tijata, napravio milenijsku fotografiju na kojoj se skupilo preko 300 ljudi, od kojih su neki s tim brodom još kao djeca putovali.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/02/Tijat-Zlarin-e1613414057188.jpg)

Foto: Šime Strikoman

### **Prijedlog da postane kulturno dobro Republike Hrvatske**

Među ljudima se tako 2018\. godine počelo raspravljati i o očuvanju broda.

Ovaj starac iz Jadrolinijine flote mnogim je stanovnicima šibenskog kraja i više od pruge koja povezuje otoke s “krajem”, slaže se i **ravnatelj Muzeja Grada Šibenika, Željko Krnčević** koji je s nama podijelio i svoje mišljenje o prijedlogu zaštite M/B Tijat kao kulturnog dobra.

– Svakako podržavam ovaj prijedlog. U ovom osvrtu krenut ću od toga da će zasigurno u dokumentaciji o prijedlogu zaštite biti niz činjenica važnih u ovome izuzetno dobrom i hvalevrijednom naumu za očuvanje nečeg što je daleko više od običnog broda. A to je naš Tijat. Podsjetimo se samo nakratko značaja broda i plovidbe našim morem.

“*Brod je čovjekov proizvod, djelo njegovih ruku i nije beživotni predmet. Brod je biće i to upravo žensko biće, kojeg i njegov graditelj znamenuje gotovo u pravilu ženskim imenom pri njegovom rođenju-porinuću u more. Brod (lađa, barka) je žensko biće i po zaobljenošću oblika, antropomorfnošću konstrukcije i samim nazivljem, zato je najsličniji svom tvorcu te je za njega karakteristična mijena, a ne vječnost*.”

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2017/11/Tijat-1-e1517431845214.jpg)

Foto: Morski.hr

Iideja je bila evocirati uspomenu na liniju 504 koja je nekad povezivala Šibenik, Zaton, Raslinu i Skradin, te napraviti milenijsku fotografiju i u Skradin doploviti Tijatom tj. istim brodom, tada pod imenom Ohrid, koji je i prije 50 godina povezivao ta mjesta dok nije izgrađen šibenski i skradinski most.

Prijedlog su tako podržali i konzervatori.

– Ideja o zaštiti Tijata se razmatra već nekoliko godina i konačno smo odlučili to provesti u djelo. U lipnju smo slali prijedloge rješenja o zaštiti, a sjednica je bila krajem listopada. Povjerenstvo za odlučivanje o statusu kulturnog dobra načelno je prihvatilo naš prijedlog, a zatražili su dodatna mišljenja. Pozitivna mišljenja dobili smo od splitskog Pomorskog muzeja, Muzeja grada Šibenika i Udruge pomorskih kapetana i časnika iz Šibenika, a očekujemo još mišljenja grada i županije koje ćemo uputiti na Povjerenstvo – kazala je tada **Diana Bolanča** iz šibenskog Konzervatorskog odjela.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2017/11/Tijat-2-e1555262796394.jpg)

Foto: Morski HR

### **Linije koje nikad nisu bile u prekidu**

– Možda je zanimljivo da na svijetu nema puno, a možda i uopće, serije brodova koje su toliko stare i da plove kao ova. Tijatovi sestrinski brodovi Karlovac i Valjevo, naravno pod drugim imenima još uvijek plove. Tako ćemo navesti tijekom Domovinskog rata, Valjevo promijenilo ime u Ozalj, a Karlovac je nakon preuređenja u mini cruiser dobio ime Emanuel pod kojim i danas plovi, a Ohrid od 1997\. godine nosi ime Tijat – prepričava u svojoj grupi Udiljak nadasve zanimljivu povijest jednog broda.

Razlog više zašto ga toliko vole, vjerojatno leži i u činjenici da je izgrađemn točno onako kako treba biti izgrađen brod za naše otočne i kopnene luke, sukladno kapacitetima vremena, ali i vjetrova koji ovdje pušu.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/02/Tijat-remont-1.jpg)

Foto: Damir Jerkov

– Godinama su tako neumorno plovili, tjednima se izmjenjivali na linijama te mi nije poznato da je ikada jedna od tih linija bila u prekidu. Godine 1994\. treći blizanac Karlovac imao je veću havariju stroja te je raspremljen, a umjesto njega u Lošinj je poslan Ozalj koji je do kraja svog plovidbenog života plovio većinom na toj liniji iz Malog Lošinja prema Iloviku, Susku, Srakanama i Unijama. U Šibeniku je tada ostao samo Ohrid (Tijat) od te serije brodova te je stalno razmješten na liniju iz Šibenika za Zlarin, Prvić i Vodice. Tijekom kolovoza 1997\. godine brod konačno mijenja ime u Tijat čije ime dobiva po otoku u šibenskom arhipelagu.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/02/Tijat-remont-2.jpg)

Foto: Damir Jerkov

Godine su prolazile, brodovi su odlazili a Tijat je uvijek odolijevao svim vremenskim uvjetima, prkosio svojim godinama. Tako je liniju prema otocima Kapriju i Žirju preuzeo trajekt iako i danas ima priča kako je linija bolje prometovala dok su klasični brodovi bili na toj liniji. Kao to biva, brod i posade koje ga čine ušle su pod kožu stanovnicima otoka Zlarina i Prvića a posebno ih hvale i mještani Suska, Unija i Srakana – opisuje Udiljak i zaključuje ovu priču onako, kako se samo o Tijatu i druga mu dva brata blizanca, i može napisati:

“Postali su dio obitelji tih ljudi. Teško je izdvojiti nekoga od njih posebno.

Svi su jednostavno najbolja posada na najboljem brodu na svijetu.”

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/07/IMG_20200721_132405_2-e1596004028229.jpg)

Foto: Saša Jurat

A mi Tijatu možemo samo poželjeti još puno sretnih godina, dobro more i da se njegovim fanovima (među koje ćemo se rado uvrstiti) ispuni želja, neka postane i službeno ono što našim otočanima i ljudima uz more ionako jest – naše i kulturno dobro cijele Republike Hrvatske.

Tijatom se stvarno možemo ponositi!

Robert Udiljak, Jurica Gašpar

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [Brod “Tijat” u prijedlogu za kulturno dobro RH: “Bilo bi dobro da bude Brod muzej”](https://www.morski.hr/brod-tijat-u-prijedlogu-za-kulturno-dobro-rh-bilo-bi-dobro-da-bude-brod-muzej/)

> [Brod “Tijat” od svojih fanova dobio novi brk](https://www.morski.hr/2020/01/06/brod-tijat-od-svojih-fanova-dobio-novi-brk/)

> [Brod Tijat pozornica za “Gurmanske ćakule”](https://www.morski.hr/2017/11/20/5972/)