> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Do kraja stoljeća more će se podići od pola do jednog metra - Austro-ugarska je mislila za svoje vrijeme, što mi čekamo? - URL: https://www.morski.hr/do-kraja-stoljeca-more-ce-se-podici-od-pola-do-jednog-metra-austro-ugarska-je-mislila-za-svoje-vrijeme-sto-mi-cekamo/ - Published: 2026-02-05T16:53:00.000Z - Updated: 2026-02-05T19:08:40.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Klimatske promjene, Morske crtice, plima, poplave, Kolumne **Jučerašnje poplave podsjetile su na ono što znanstvenici već godinama upozoravaju: razina mora raste, a naše obale nisu pripremljene. Pitanje je – hoćemo li djelovati prije nego bude kasno?** Slike poplavljenih ulica, plovila, zgrada i obala od jučer i danas razišle su se društvenim mrežama. Ljudi prekoračuju improvizirana pješačka dna, voda ulazi u prizemlja kuća, lokalni dućani zatvoreni su. To nije prvi put – i neće biti posljednji. Kombinacija visoke plime, južnog vjetra, mjeseca i olujnog udara ono je što stručnjaci zovu ekstremnom razinom mora. I događat će se sve češće. Ovaj tekst nije alarmistički. Naprotiv – temelji se na znanstvenim činjenicama, dostupnim podacima i jasnim projekcijama. Cilj je jednostavan: [objasniti što se događa i zašto moramo djelovati odmah](https://sp.copernicus.org/articles/3-slre1/1/2024/?ref=morski.hr). ### **Što kažu brojke?** Razina mora u europskim bazenima raste posljednjih 30 godina – i to brže nego globalni prosjek. Sateliti i mareografi bilježe sve. Do 2050\. očekuje se porast od 24 do 32 centimetara. Čini se malo? Nije. To znači da će ono što smo doživjeli jučer – ekstremne razine vode koje su prije bile rijetkost – postati gotovo redovita pojava. Do kraja stoljeća, u optimističnom scenariju, more će porasti za 30 do 60 centimetara. U scenariju visokih emisija stakleničkih plinova – za jedan metar ili više. Jadransko more, zbog lokalnog slijeganja tla i specifičnih uvjeta, moglo bi zabilježiti i veće vrijednosti. Do 2150\. godine govorimo o porastu od **metar i pol**, a u ekstremnim scenarijima i preko tri metra. Ovo nisu nagađanja. To su projekcije Europskog centra znanja o porastu razine mora, temeljene na desetljećima mjerenja i računalnih modela klimatskog sustava. ### Slana voda ulazi u pitku Porast razine mora ne znači samo poplave. Znači i prodor slane vode u podzemne izvore pitke vode. Slatkovodni vodonosnici postaju zaslanjeni, poljoprivredna tla degradiraju, lokalna proizvodnja hrane pada. Delta rijeka, estuariji i obalna područja osobito su ugroženi. U Sredozemlju je problem dodatno pojačan ljudskim aktivnostima – prekomjernim crpljenjem podzemne vode, smanjenjem riječnih protoka zbog brana i urbanizacijom. Klimatske promjene sve to čine gorim. Manje kiše, više potražnje, slana voda prodire dublje. Posljedice? Voda iz slavine postaje neupotrebljiva. Poljoprivrednici moraju napustiti svoje zemlje. *Turistička infrastruktura gubi pristup pitkoj vodi. Morska trava, ključna za ekosustav i ribarstvo, nestaje*. ### Plaže nestaju Više od 8.200 kilometara europskih pješčanih plaža već se mijenja. Erozija uzrokovana porastom razine mora, smanjenjem prirodnog donosa pijeska iz rijeka i ljudskim zahvatima vidljiva je golim okom. Mediteranske plaže su posebno ranjive. Procjene pokazuju da će najmanje 20% njih izgubiti više od polovice površine do kraja stoljeća. Plaža na kojoj ste prošlog ljeta sunčali svaku godinu bit će sve uža. Za nekoliko desetljeća – možda je neće biti. ***Turizam, koji čini važan dio gospodarstva brojnih obalnih gradova, izravno ovisi o tim plažama. Kada one nestanu, nestaju i radna mjesta, prihodi, lokalna ekonomija***. ### Austrougarska je gradila za svoje vrijeme. Mi za svoje? Od 1850\. do 1914., Austrougarska Monarhija intenzivno je gradila luke na Jadranu. Zidovi, lukobrani, pristaništa – sve je bilo projektirano prema tadašnjim standardima i razini mora. Ti objekti i danas stoje, ali više nisu sigurni. Razina mora je viša, ekstremne razine vode su češće, a infrastruktura nije prilagođena. Problem nije u tome što su tadašnji inženjeri loše radili. Problem je što se klima promijenila, a mi još uvijek gradimo kao da se ništa nije dogodilo. **Danas se grade nove marine, hoteli, stambeni kompleksi, industrijske zone – sve uz samu obalu**. Pitanje je: uzimaju li investitori i kreatori politika u obzir to da će razina mora za 30 godina biti 30 centimetara viša? Da će poplave biti češće? Da će *slana voda ugroziti temelje, vodovod, kanalizaciju*? Odgovor, nažalost, često je ne. ### Venecija se (za ovo stoljeće) zaštitila. A drugi gradovi? Venecija je instalirala sustav MOSE – složen sustav plutajućih brana koje se dižu kada prijeti poplava. Koštao je milijarde eura, desetljećima se radio, ali funkcionira. Barem – zasad. ***Projektiran je za zaštitu do tri metra iznad uobičajene razine mora***, što je bilo dovoljno prema projekcijama iz vremena kada je dizajniran. Ali projekcije se mijenjaju. Razina mora raste brže nego što se očekivalo. ***Nakon 2100., MOSE možda neće biti dovoljan. Venecija je barem učinila nešto. Ostali obalnih gradovi – nisu***. Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik – svi ti gradovi izloženi su istim procesima. Planiraju li dugoročno? Imaju li projekte zaštite? Razmišlja li se o tome što će biti za 50 godina? ### **Znanost je završila posao - Nedostaje politička volja** Globalna mreža mjernih stanica prati razinu mora od 1950-ih. Sateliti to čine od 1993\. Imamo podatke. Imamo modele. Imamo projekcije. Znanstvenici su svoj dio posla odradili. ***Pitanje više nije 'što se događa', već 'što ćemo učiniti'. Tehnologija postoji – lukobrani, prigrana pijeska, obnova dina, kontrola građenja u ugroženim zonama, zaštita vodnih resursa. Sve to je moguće***. No potrebna je politička odluka. Potrebno je reći: nećemo više graditi u zonama koje će za 30 godina biti pod vodom. ***Investirat ćemo u zaštitu postojeće infrastrukture. Štitit ćemo obalne ekosustave jer oni su prirodna obrana.*** ### Vrijeme je za djelovanje Jučerašnje poplave nisu bile iznimka – one su novi normalitet. I postat će još češće. Porast razine mora nije nešto što će se dogoditi u dalekoj budućnosti. To se događa sada. Pitanje nije možemo li nešto učiniti. Možemo. Pitanje je hoćemo li. Hoće li kreatori politika, investitori i planeri uzeti u obzir znanstvene činjenice? **Hoće li se graditi odgovorno?** Hoće li se zaštititi postojeće zajednice? Austrougarska je gradila za uvjete 19\. stoljeća. Mi gradimo za 21\. stoljeće – ali moramo misliti i na 22\. stoljeće. Jer ono što izgradimo danas, bit će tu još dugo nakon što nas ne bude, možda ispod mora. **Znanje postoji. Tehnologija postoji. Sve što nedostaje je odluka da se nešto učini. I ta odluka mora doći brzo.** ### BROJKE KOJE TREBA ZNATI: • Do 2050: razina mora porast će za 24-32 cm • Do 2100: porast od 30-60 cm (umjereni scenarij) ili 1 metar+ (visoki scenarij) • Jadransko more: lokalno slijeganje tla dodatno povećava rizik • 8.200+ km europskih pješčanih plaža već doživljava eroziju • 20% mediteranskih plaža moglo bi izgubiti više od 50% površine do 2100. **Izvor podataka:** [*Copernicus Sea Level Rise Assessment Report 1 (SLRE1), 2024\. Europski centar znanja o porastu razine mora (KH-SLR), JPI Climate i JPI Oceans*](https://sp.copernicus.org/articles/3-slre1/1/2024/?ref=morski.hr)*.* Milo Miklaušić, kap.