> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Dio knjižice "Knežev dvor na Lopudu ponovljen" posvećen je dubrovačkom pomorstvu
- URL: https://www.morski.hr/dio-knjizice-knezev-dvor-na-lopudu-ponovljen-posvecen-je-dubrovackom-pomorstvu/
- Published: 2023-11-27T08:14:01.000Z
- Updated: 2023-11-27T14:48:54.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Vijesti iz povijesti

**Sredinom rujna ove godine na elafitskom otoku Lopudu okupilo se brojno društvo**.

Nakon nekoliko godina obnove, i to upravo tijekom epidemije korone, [otvoren je Knežev dvor](https://www.morski.hr/svecano-je-otvoren-obnovljeni-knezev-dvor-na-otoku-lopudu/) – dakle, dvor koji je od 1508\. godine pa gotovo do kraja Republike sv. Vlaha bio dom lopudskom knezu kojega je dubrovačka vlada slala na otok kao upravitelja na razdoblje od 6 mjeseci. Dvor je od privatnog vlasnika otkupilo svima znano Društvo prijatelja dubrovačke starine, a radove projektiranja i obnove financirala je zaklada Caboga-Stiftung. 

Treba pohvaliti mali korak naprijed u odnosu na obnovu dvora konavoskog kneza u Pridvorju kojega je također otkupilo i obnovilo ovo bogato dubrovačko „Društvo“, piše [Gorgonija](https://gorgonija.com/2023/11/10/lopud-i-dubrovacko-pomorstvo/?ref=morski.hr).

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/11/image-89-716x1024-1-696x995.png)

Foto: Gorgonija

Posebno je okupirala pozornost jedna mala knjiga koja se pojavila na samoj svečanosti otvorenja – *Joško Belamarić, Knežev dvor na Lopudu ponovljen*. Naime, osim priče o samom dvoru i njegovim „korisnicima“ kroz stoljeća dio knjižice je posvećen i dubrovačkom (lopudskom i šipanskom) pomorstvu. 

Sredinom 16\. stoljeća Dubrovnik je na svojih 30-ak tisuća stanovnika imao preko 5000 pomoraca i gotovo 200 trgovačkih brodova koji plove po Sredozemlju, Atlantiku pa čak i Indijskom oceanu!

Lopudska (ili lopudsko-šipanska) pomorska priča vrti se u to vrijeme oko tri čovjeka iznimnih biografija – Miha Pracata, Vice Stjepovića-Skočibuhe i Vice Bune. Nemoguće je u ovih nekoliko redaka iti započeti pričati njihove životne sudbine. Tragove njihovih, dijelom i isprepletenih života, i danas nalazimo na ovim otocima, a nekada ih je bilo još i više. Pred sami ulazak u lopudsku luku „prati“ nas sa stijena iznad mora crkva sv. Trojstva – posljednje počivalište Vice Bune (nepotvrđenog vickralja Meksika u ime Filipa II). 

U lopudskoj crkvi Gospe od Šunja čuva se jedan od najvrjednijih oltara na našoj obali Jadrana kojega je naručuje Miho Pracat – najveći dobrotvor Dubrovačke republike ikada. U dnu šipanske luke dočekat će nas kule Skočibuhinih ljetnikovaca. A njihovi životi i bogatstvo, ali i životi tadašnjih Lopuđana i Šipanaca, neraskidivo su vezani s morem. Možda ništa tako dobro ne opisuje taj odnos kao činjenica da je u drugoj polovici 16\. stoljeća na Lopudu 2,5 puta više ženskih nego muških oporuka – 168 naspram 64\. Muškarca jednostavno nema. 

Oporuke najčešće pišu udovice pomoraca. Ljudi koji na morima doživljavaju brojne zgode, ravne filmskim scenarijima, od kojih su neke opisane i u ovoj maloj knjizi, navodi [Gorgonija](https://gorgonija.com/2023/11/10/lopud-i-dubrovacko-pomorstvo/?ref=morski.hr). Oni koji se ipak vrate ostavljaju po lopudskim crkvama zavjetne darove – od malih srebrnih zavjetnih pločica s prikazima svojih brodova, preko brojnih slika i kipova do danas nažalost nestale goleme brodske zastave s Pracatovog galijuna „Gospa od Šunja“. Popis i priče samo se nižu.

Uz sve ovo moramo uzeti i činjenicu da se u samom „elafitskom moru“ nalazi nekoliko brodoloma čiji su tereti izvađeni ili čekaju da budu. Od svih je najfascinantniji onaj iz Drevina ispred Orašca – gotovo pandan biograjskom Gnaliću – a čiji se izvađeni dio tereta danas dijelom nalazi (rekli bismo i pomalo propada) u zadarskom Arheološkom muzeju tj. u crkvi sv. Nikole u Zadru.

Spomenuto Društvo prijatelja dubrovačke starine već godinama „gura“ svoj projekt obnove većine dvorova dubrovačkih knezova – od Konavala do Pelješca. Načelno, zamisao nije loša ali sada je došlo vrijeme da se „neloša“ ideja poboljša. Naravno, pri tome se ne može i ne smije računati isključivo na DPDS, ali činjenica je da dubrovačko pomorstvo, kojemu Republika duguje svoj višestoljetni prosperitet, mora na jednom mjestu biti prezentirano bolje nego je to napravljeno u dubrovačkoj utvrdi sv. Ivana u samom Gradu. Možda se to moglo i u većoj mjeri dogoditi u obnovljenom dvoru lopudskog kneza, a možda se tek može dogoditi u kompleksu Skočibuhinih ljetnikovaca na Šipanu. Navodno će oni uskoro i ponovo na prodaju…

I.B.

**PROČITAJTE JOŠ:**

[Svečano je otvoren obnovljeni Knežev dvor na otoku LopuduSvečano je otvoren obnovljeni Knežev dvor na otoku Lopudu. Društvo prijatelja dubrovačke starine prije četiri godine otkupilo ga je od privatnog vlasnika, a od danas je otvoren za javnost. Knežev dvor na Lopudu je izgrađen nakon osnivanja Lopudske knežije 1456\. godine, a gradnja mu je završena 1508…![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/size/w256h256/2022/07/favicon.png)Morski HRIvelina Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/09/1694866362.jpg)](https://www.morski.hr/svecano-je-otvoren-obnovljeni-knezev-dvor-na-otoku-lopudu/)