DALMATINSKI USKRS Ovo su uskršnji običaji od Dubrovnika do Zadra

DALMATINSKI USKRS Ovo su uskršnji običaji od Dubrovnika do Zadra

Dalmatinski uskrsni običaji duboko su ukorijenjeni u tradiciji, vjeri i načinu života stanovništva, s brojnim lokalnim varijacijama. Donosim ti detaljan pregled najvažnijih uskrsnih običaja u Dalmaciji – od priprema u Velikom tjednu do samog Uskrsa, s naglaskom na to što se moralo, a što nije smjelo raditi, i koje su specifične tradicije prisutne u različitim gradovima i mjestima.

Veliki tjedan – pripreme za Uskrs

Što se radilo?

  • Čišćenje kuće i dvorišta: Sve se moralo oprati i očistiti do Uskrsnog jutra – simbolično čišćenje grijeha i priprema za novi početak.
  • Post i nemrs: Od Pepelnice pa do Velike subote, osobito na Veliki petak, strogo se postilo. Jela su se jela „na ulje“ – bez mesa i mliječnih proizvoda.
  • Ispovijed i pričest: Obavezno za sve vjernike u tjednu prije Uskrsa.
  • Bojanje jaja ("pisanica"): Tradicionalno se jaja bojala prirodnim bojama – lukovinom, ciklom, travama (npr. list peršina se pritisne uz jaje, zaveže u najlon čarapu i kuha u lukovini).
  • Pečenje pogača i kruha: Posebno poznate dalmatinske sirnice (slatke pogače sa šećerom i aromom citrusa).

Zabranjene aktivnosti

– Izbjegavanje teških poslova tijekom Svetog trodnevlja (od Velikog četvrtka do subote), posebno na poljima, jer se vjerovalo da je u zemlji "pokopan Isus Krist".
– Krvarenje i ozljeđivanje bilo strogo izbjegavano na Veliki petak, što je dovodilo do ograničenja fizičkih aktivnosti.
– Sprovodi, vjenčanja i slavlja nisu se održavali tijekom Velikog tjedna.

Posebne tradicije uoči Uskrsa

– Vezivanje crkvenih zvona na Veliki četvrtak u Dalmaciji, dok dječaci škegrtaljkama obavještavaju o molitvenim časovima.
– Procesija za križem (Hvarska procesija za križen) – noćna procesija na Hvaru koja se održava nekoliko stoljeća.
– "Barabani" u Sinjskoj Krajini: prutići koje su ljudi nosili u crkvu na blagoslov na Veliki petak, a potom ih postavljali iznad vrata za stoku kako bi štitili imovinu.
– Crno vino se pilo na Veliki petak kao simbol Kristove krvi.

Regionalni običaji diljem Dalmacije

Hvar

– Procesija za križen (najpoznatija na Hvaru): noćni ophod s križem koji traje 8 sati, pratitelji pjevaju starinske pjesme.
– Bdjenje uz Kristov grob organiziraju lokalne udruge u crkvama

Sinj i Dalmatinska zagora

– Uskrsni doručak na otvorenom u Sinju s tradicionalnim jelima poput sirnice i mladog pršut.
– Udaranje barabanom po klupama u crkvi na Veliki petak.
– Blagoslov poljoprivrednih alata svetom vodom kako bi se osigurao urod.
– Kuhana šunka, šparoge (kuke) i sirnica obvezni su na obiteljskom ručku.

Vrlika

– Čuvanje Kristova groba u crkvi Gospe od Ružarja uz sudjelovanje muškaraca u tradicionalnim nošnjama od tkanog sukna i ovčje vune, ukrašenim oružjem (kubure).
– Pucnji iz kubura kao simbol Isusova uskrsnuća.

Metković i Neretvanska dolina

– Žudije (čuvari Kristova groba): mladići odjeveni u rimske odore ili narodne nošnje, organizirani u 12 članova s "judom" kao trinaestim zapovjednikom. Ophodi traju od Velikog četvrtka do Uskrs.

Dubrovnik

– Darivanje jaja: zaručnice su darivale tucet jaja zaručnicima, a budućim svekrvama pekle pletenice od tijesta.
– Tradicionalna jela: šunka pečena u kruhu s mladim lukom i hrenom.

Dalmacija općenito

– Bojanje pisanica metodom kuhanja s crvenim lukom i djetelininim listovima.
– Tuckanje jajima i skrivanje pisanica za djecu.
– Blagoslov hrane u crkvi prije objeda, uključujući šunku, pogače i sirnicu
– Jutarnja uskrsna misa s nošenjem svijeća (vazmeno bdijenje).

Specifičnosti po mjestima

– Split i okolica: naglasak na obiteljski ručak s kuhanom kokoši i domaćim rezancima.
– Zadar: priprema rožate (krempita s karamelem) kao tradicionalnog deserta.
– Kaštela: kuglof (baba od rakije) kao dio slastica.

Obredi poput žudija i čuvanja Kristova groba još uvijek su aktivni u manjim sredinama poput Vrilike i Sinja, dok se u gradovima više naglasak stavlja na obiteljske običaje.

Uskrsna nedjelja

  • Ujutro se ide na svečanu misu, često u najboljoj odjeći („na novo“).
  • Nakon mise slijedi obiteljski ručak, na kojem su gotovo uvijek:
    • kuhana jaja
    • šunka u kruhu ili pečena šunka
    • janjetina
    • sirnica/pinca
    • crno vino ili prošek
  • Djeca "tucaju pisanice" – pobjednik je čije jaje ostane cijelo.

Uskrsni ponedjeljak

  • Dan za posjete rodbini i prijateljima.
  • U mnogim mjestima se odlazilo u prirodu – na „izlet“ ili spremanje ručka na otvorenom.
  • Tradicija kaže da se ostatke jela od Uskrsa ne baca, već se dijeli sa susjedima ili siromašnima.

D.G.