> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Čuvari Jadrana: Kako hrvatski znanstvenici vode tihu borbu za zdravlje našeg mora
- URL: https://www.morski.hr/cuvari-jadrana-kako-hrvatski-znanstvenici-vode-tihu-borbu-za-zdravlje-naseg-mora/
- Published: 2025-06-10T08:55:06.000Z
- Updated: 2025-06-10T08:55:06.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Jadran, Znanost

**Zagađenje, klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, nestanak algi i dolazak invazivnih vrsta samo su neki od problema s kojima se suočavamo. Ovi problemi u fokusu su istraživanja znanstvenika Instituta Ruđer Bošković (IRB), koji već desetljećima pomno prate promjene u Jadranu, od mikroorganizama do tsunamija izazvanih vulkanskim erupcijama, a sve s ciljem zaštite ovog vrijednog ekosustava.**

Njihov posao možda ne puni naslovnice, ali ono što rade u laboratorijima [Zavoda za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu](https://www.irb.hr/Zavodi/Zavod-za-istrazivanje-mora-i-okolisa?ref=morski.hr) (ZIMO), [istraživačkoj postaji Martinska](https://www.irb.hr/Zavodi/Zavod-za-istrazivanje-mora-i-okolisa/Clanci/Postaja-Martinska/Dogadanja/35-godina-Morske-postaje-Martinska?ref=morski.hr) kraj Šibenika, te [Centru za istraživanje mora u Rovinju](https://www.irb.hr/Zavodi/Centar-za-istrazivanje-mora?ref=morski.hr) (CIM), ključno je za zdravlje mora, okoliša, ali i nas samih.

### Znanost koja sluša more

U ZIMO-u, najvećem multidisciplinarnom zavodu IRB-a, više od stotinu znanstvenika redovito analizira podatke o vodi, zraku, sedimentima i mikroorganizmima. Jedan od ambicioznih projekata je [GLOMETS](https://www.irb.hr/eng/Divisions/Division-for-Marine-and-Environmental-Research/Laboratory-for-physical-oceanography-and-chemistry-of-aquatic-systems/Projects/Global-science-of-meteotsunamis-from-planetary-to-mesoscale-processes-GLOMETS?ref=morski.hr), koji vodi dr. sc. **Ivica Vilibić**, a u sklopu kojeg znanstvenici istražuju malo poznati, ali potencijalno razorni fenomen meteoroloških tsunamija. Riječ je o snažnim valovima koji nastaju uslijed atmosferskih poremećaja, poput naglih promjena tlaka zraka i vjetra ili eksplozivnih erupcija vulkana tisućama kilometara daleko.

Kada je 2022\. eruptirao vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, more je „zazvonilo” po cijelom planetu. Znanstvenici su analizirali te podatke i sada razvijaju modele koji mogu pomoći u predviđanju takvih tsunamija u budućnosti, nastalih ne samo zbog vulkana, već i zbog sve intenzivnijih oluja u eri klimatskih promjena i povezanih poremećaja u atmosferi.

„To su pojave koje ne dolaze s podrhtavanjem tla, nego s promjenama u zraku. Bez odgovarajućih sustava praćenja i upozoravanja, mogu biti iznimno opasne,” objašnjava dr. **Ivica Vilibić**.

### Može li more spasiti klimu?

Stotinjak kilometara južnije, u mirnoj uvali Martinska kod Šibenika, odvija se još jedan eksperiment svjetskog značaja. U sklopu međunarodnog projekta OAEPIIP, znanstvenici testiraju moćnost oceana kao saveznika u borbi protiv klimatskih promjena. U velikim spremnicima od 55 litara, ispunjenim morskom vodom iz Jadrana, dr. sc. **Jelena Godrijan** i njezin tim testiraju kako proces povećanja alkalnosti mora utječe na zajednice u moru. Alkalnost je svojstvo koje omogućuje moru da veže više ugljičnog dioksida (CO₂) iz atmosfere.

„Dodavanjem alkalnih tvari jedan je od novih popularnih načina borbe protiv klimatskih promjena. Njime se oponaša prirodni proces otapanja stijena. Time more može apsorbirati više CO₂, te se to smatra da će biti ključna tehnologija u zaštiti planeta. Ono sto mi želimo je prvo provjeriti učinak na živi svijet u moru" kaže dr. Godrijan.

Uspjeh ovakve nove tehnologije ovisi o osjetljivoj ravnoteži. Plankton, osnova morskog prehrambenog lanca, mora ostati stabilan. Zato se svaki uzorak analizira pod mikroskopom, svaka promjena bilježi, a rezultati se uspoređuju s još 18 lokacija diljem svijeta. Hrvatska tako postaje dio prve globalne mreže za testiranje klimatske intervencije u oceanima. 

[](https://www.irb.hr/var/ezflow%5Fsite/storage/images/media/multimedija-i-datoteke/unsorted/brod/1991650-1-cro-HR/brod.jpg?ref=morski.hr)

### Povratak izgubljenih morskih šuma

Znanstvenici okupljeni u **Centru za istraživanje mora IRB-a** provode brojna istraživanja kako bi razumjeli promjene koje se događaju u Jadranu i pokušali ih ublažiti. Jedan od važnih simbola zdravog mora su **smeđe alge reda *Fucales***, svojevrsne morske šume koje osiguravaju sklonište mnogim drugim morskim vrstama. No, zbog zagađenja, urbanizacije i porasta temperature mora, te su šume gotovo nestale.

U sklopu projekta [**REFINE**](https://www.irb.hr/Zavodi/Centar-za-istrazivanje-mora/Laboratorij-za-ekologiju-bentosa/Projekti/REFINE-Ispitivanje-in-situ-i-ex-situ-tehnika-obnove-naselja-smedih-algi-reda-Fucales?ref=morski.hr), rovinjski znanstvenici kartiraju gdje se još nalaze ove alge, proučavaju njihovu sposobnost razmnožavanja, te razvijaju **nove metode presađivanja i obnove**, čak i u područjima gdje je obala betonirana.

„Cilj nam je vratiti alge ne samo u prirodna staništa, nego i u sredine gdje je vidljiv utjecaj čovjeka na okoliš. Time vraćamo život ondje gdje ga je čovjek gotovo izbrisao,” objašnjavaju znanstvenici.

### Invazivne vrste – tihi uljezi u Jadranu

No, nisu svi morski organizmi poželjni. Neke vrste, poput **plavog raka** ili tropskih algi, dolaze s brodovima ili putem ribarskih alata i brzo osvajaju prostor domaćim vrstama. To su **invazivne vrste**, a njihovo širenje u Jadranu postaje sve veći izazov. [U sklopu projekta **ALIENA**](https://euc-word-edit.officeapps.live.com/we/Daniela%20Mari%C4%87%20Pfannkuchen,%20dr.%20sc.?ref=morski.hr), znanstvenici u suradnji s kolegama iz susjednih zemalja razvijaju **zajednički sustav nadzora** i **ranog upozorenja** te edukacija javnosti.

„Bez regionalne suradnje ne možemo zaštititi more. Invazivne vrste ne staju na granicama,” upozoravaju znanstvenici.

### Autonomni brod za zdravlje mora

U istom duhu povezanosti i inovacije, projekt [**BRIGANTINE**](https://www.irb.hr/Zavodi/Centar-za-istrazivanje-mora/Projekti/BRIGANTINE-Chemico-physical-and-multispectral-Data-fusion-for-Adriatic-sea-monitoring-by-autonomous-vessel?ref=morski.hr) donosi **novu vrstu “istraživača” – pametni brod bez posade**. Opremljen senzorima, kamerama i algoritmima, ovaj autonomni brod moći će sam ploviti, prikupljati podatke o temperaturi, salinitetu i prisutnosti algi i sve slati u realnom vremenu znanstvenicima.

„Zamislite mini oceanografa koji neumorno plovi, bez da troši gorivo i resurse. To je budućnost nadzora mora,” kaže **dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković**, koordinatorica projekta i predstojnica Centra za istraživanje mora u Rovinju.

### Alge koje čiste i stvaraju energiju

U fokusu istraživanja dr. sc. **Marie Blažina** i njezinog tima su mikroalge koje ne samo da mogu **preživjeti u toksičnim otpadnim vodama**, već ih mogu i **pročistiti**, pritom upijajući CO₂ i proizvodeći **korisnu biomasu**.

Projekt [**A3PhyCoTox**](https://www.irb.hr/Zavodi/Centar-za-istrazivanje-mora/Laboratorij-za-morsku-ekotoksikologiju-i-bioremedijaciju/Projekti/A3PhyCoTox-Procjena-kogeneracijskog-potencijala-jadranskih-algi-u-fikoremedijaciji-toksicnih-industrijskih-otpadnih-voda?ref=morski.hr) testira ove alge u laboratorijima i računalnim simulacijama, s ciljem stvaranja **novog, ekološki prihvatljivog načina pročišćavanja industrijskih voda**. „Alge su naši tihi saveznici. Nevidljive oku, a moćne u svojoj sposobnosti čišćenja i transformacije,” objašnjava **dr. sc. Maria Blažina**.

### Morski laboratorij za budućnost

U vrijeme kad oceani sve više pate, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković, kroz svoje timove u Zagrebu, Šibeniku i Rovinju, stvara temelje za razumijevanje, očuvanje i obnovu Jadrana.

 „Na **Svjetski dan oceana**, možda je vrijeme da pažnju s valova i ljetnih razglednica usmjerimo na ono što se događa ispod površine mora i zahvalimo onima koji svakodnevno slušaju more, analiziraju ga, i uče kako ga čuvati. Za nas i generacije koje dolaze,“ poručuju znanstvenici IRB-a.

Tekst: Institut Ruđer Bošković