Ćorić na vrijeme dobio dopis: “Ako dodijelite hidroelektranu Jadro zaštitarima, RH će izgubiti velik novac”

Prije nego što je ministar potpisao odluku kojom se koncesija na hidroelektranu Jadro daje zaštitarima 007 Miletić, obratili su mu se potencijalni investitori koji su htjeli ponuditi dvostruko veći iznos, ali jednostavno nisu vidjeli natječaj jer je objavljen samo u oglasniku javne nabave, na sam Badnjak. Na kraju su se javile tek tri tvrtke, i to jedna u vlasništvu zaštitara Miletića, a druga njegove supruge.

Kako je Telegram objavio krajem prošlog tjedna, ministar Tomislav Ćorić potpisao je odluku kojom se 30-godišnja koncesija za hidroelektranu na rijeci Jadro dodjeljuje zaštitarskoj tvrtki koja se nikada nije bavila energetskim biznisom. Spomenuti natječaj pritom je objavljen na Badnjak i to samo u Elektronskom oglasniku javne nabave. Nema ga čak ni na stranicama Ministarstva.

Prije nekoliko dana Telegram je objavio i kako neki poduzetnici tvrde da su bili spremni ponuditi dvostruko veće iznose za koncesiju, no natječaj jednostavno nisu vidjeli. Sada pak ekskluzivno donosimo dopise koje su, prije donošenja odluke Ministarstva, potencijalni investitori slali ministru Ćoriću i državnom tajniku Mariju Šiljegu.

U uredno urudžbiranim dopisima, odvjetnički ured koji zastupa potencijalne investitore 23. veljače 2022. upozorio je ministra da se njihovi klijenti nisu prijavili za koncesiju samo zato što nisu uspjeli vidjeti netransparentno objavljeni natječaj te da će, u slučaju da Ministarstvo dodijeli koncesiju zaštitarskoj tvrtki, Republika Hrvatska izgubiti značajan novac.

Godinu dana priprema za natječaj

Odvjetnici u dopisu ministru prvo objašnjavaju kako se tvrtka koju zastupaju više od godinu dana pripremala za taj natječaj. Pritom su uložili veliku količinu truda, energije i novčanih sredstava. Raspitivali su se u Ministarstvu o natječaju te u više navrata, tvrde, dobili odgovor da je natječaj u pripremi i da će biti javno objavljen.

Međutim, neugodno su se, kažu, iznenadili kada su početkom veljače doznali da je natječaj 25. siječnja već prošao. “Vaše je ministarstvo prvo 13. prosinca 2021. na Elektronskom oglasniku javne nabave, objavilo namjeru raspisivanja natječaja, a zatim je i na sam Badnjak, 24. 12. 2021. (petak), raspisalo natječaj za davanje koncesije”, utvrdili su odvjetnici investitora. Dalje pišu kako se “ne mogu oteti dojmu da datumi za ovaj natječaj nisu bili slučajno odabrani”.

U pitanju je lukrativni natječaj

“Ne možemo se oteti dojmu ni da je jedan lukrativni natječaj objavljen na samo jednom mjestu (nije objavljen čak ni na stranicama Ministarstva). Vjerujte nam na riječ da kad kažemo lukrativno, onda vrlo dobro znamo o čemu govorimo. Riječ je o projektu na kojem je i Republika Hrvatska mogla ostvariti višestruko viši iznos koncesijske naknade kao što je i investitor mogao iz te djelatnosti ostvariti značajan profit. Poduzeće koje u ovom postupku zastupamo bilo je spremno ponuditi najmanje dvaput veći iznos jednokratne naknade za koncesiju te najmanje dvaput veći iznos godišnje naknade za koncesiju”, naglasili su odvjetnici u dopisu ministru Ćoriću.

U natječaju je kao jednokratna naknada bio predviđen iznos nešto veći od 228.000 kuna, a kao godišnja naknada određen je jedan posto od ostvarene, piše Telegram.

Je li napravljena šteta Hrvatskoj?

“Kad se pogledaju rezultati natječaja i ponuđeni iznos fiksne naknade, te varijabilni postotak onda je evidentno da će Republika Hrvatska, ukoliko se prihvate za sada valjane ponude, uprihoditi minoran iznos u odnosu na ono što takav projekt vrijedi. Smatramo da je već sama početna cijena, koja je očigledno formirana puno prije nego što su cijene električne energije rapidno porasle, bila preniska uzimajući u obzir stanje tržišta električne energije u trenutku raspisivanja natječaja, a posebno u trenutku njegovog zatvaranja”, navedeno je u dopisu Ćoriću uz koji su priloženi i grafički prikazi kretanja cijena struje.

Dalje investitori ukazuju da je, zbog prenisko određene naknade, ostvarena i zakonska pretpostavka za neprihvaćanje pristiglih ponuda i poništenje natječaja, te raspisivanje novoga koji bi u potpunosti zaštitio financijske i energetske interese Republike Hrvatske.

Što to točno znači, objasnili su u idućem dopisu Ćoriću. Ovoga puta dopis je bio naslovljen i na državnog tajnika Šiljega. U Ministarstvu ga zaprimaju 2. ožujka, dakle samo dan prije nego što će Ćorić potpisati odluku u korist Miletića.

Natječaj je morao biti poništen

U novom dopisu potencijalni investitori citiraju Zakon o koncesijama i navode kako propisuje da u slučaju kada se utvrdi da je procijenjena vrijednost koncesije 20 posto veća od njezine vrijednosti prije početka postupka, taj postupak davanja koncesije mora biti poništen.

“Budući da je ovdje riječ o hidroelektrani kojoj je osnovna namjena proizvodnja električne energije, odnosno da se prvenstveno kroz proizvodnju struje ostvaruju prihodi i dobit, te generira vrijednost koncesije, a cijena struje je drastično porasla u posljednjih godinu dana, evidentno je da postoji osnova i obveza poništenja postupka davanja koncesije. Nužno je prema Članku 14. Zakona o koncesijama provesti i nove pripremne radnje, posebno izraditi studiju opravdanosti davanja koncesije”, ističu investitori u dopisu poslanom Ćoriću i njegovom državnom tajniku.

U oba dopisa investitori su tražili i sastanak s Ćorićem, no do njega, kažu nam, nije došlo.

Što na sve kaže sam Ćorić?

Ministar Ćorić u petak je izjavio da su u ovom natječaju poštovani svi zakonski propisi. Istaknuo je da je natječaj trajao 32 dana te da su se na njega odazvale razne tvrtke. Činjenica je, međutim, da su se javile samo tri firme, od kojih je jedna u vlasništvu zaštitara Miletića, a druga njegove supruge. No, ministar tvrdi da, to što je natječaj objavljen na Badnjak, samo pokazuje da su “ljudi iz Ministarstva i Hrvatskih voda svoj posao radili i tjedan dana prije Božića”.

Na upit Telegrama iz Ministarstva je potvrđeno da su dopise naslovljene na Ćorića zaprimili, te da su “s njihovim sadržajem bili upoznati članovi povjerenstva koje je natječaj provelo”. Povjerenstvo niti jednu primjedbu na natječaj nije usvojilo.

U međuvremenu je i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odbacila žalbu ovih investitora koji su tvrdili da je im je javljanje na natječaj propalo zbog netransparentnosti, odnosno objave informacija samo u EOJN-u. DKOM napominje kako je prema Zakonu o koncesijama objava u EOJN-u dovoljna, a na svim drugim mjestima, poput portala ministarstva, natječaj se može dodatno objaviti, no to nije obavezno. U ostale argumente ovih potencijalnih investitora, poput vrijednosti koncesije, te moguće štete za državu, DKOM nije ulazio budući da se u žalbenom postupku razmatraju samo žalbe formalnih sudionika natječaja.

D.G.