> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# CIJENA BEZ STRATEGIJE Slijedi li nam "apartmanizacija" mora? Hrvatski nautički turizam došao je do opasne prekretnice
- URL: https://www.morski.hr/cijena-bez-strategije-slijedi-li-nam-apartmanizacija-mora-hrvatski-nauticki-turizam-dosao-je-do-opasne-prekretnice/
- Published: 2026-11-01T14:54:17.000Z
- Updated: 2026-11-01T14:54:17.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Nautika, Turizam

**Pitanje rastu li cijene mediteranskog čartera samo je naizgled jednostavno. Dugoročno rastu: od 2018\. godine cijene su na većini mediteranskih tržišta znatno porasle, osobito kod katamarana. *Posljednje tri sezone, međutim, pokazuju drukčiju sliku: cijene jedrilica stagniraju ili padaju, a troškovi poslovanja i dalje rastu.*** 

Ovaj članak zastupa tezu da stabilna cijena čartera nije isto što i stabilna profitabilnost te da se hrvatski nautički turizam zbog toga suočava sa strateškim, a ne samo tržišnim pitanjem. 

**Odgovor na to pitanje mora dati država, a ne interesne skupine** *.*

### Što pokazuju podaci?

Analiza se oslanja na stvarne tjedne cijene najma tisuća plovila, a ne na oglašene raspone ili procjene, pa omogućuje uvid u stvarno ponašanje tržišta tijekom vremena. Kretanje prosječnih tjednih cijena jedrilica od 2024\. do 2026\. prikazano je u tablici 1.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/11/gtrsgndskfgfd.jpg)

**Tablica 1\. Prosječne tjedne cijene najma jedrilica, 2024\. i 2026.*

*Napomena: za Španjolsku je cijena u 2026\. približno na razini iz 2024\. Izvor: skup podataka o stvarnim tjednim cijenama najma tisuća plovila (Charter Market Data & Analysis)*

Hrvatska bilježi najveći pad među promatranim tržištima: 33 eura tjedno, odnosno oko 8,5 posto. Grčka je jedino tržište s rastom, i to simboličnim (1,6 posto), Italija i Turska bilježe blage padove, a Španjolska je ostala približno na razini iz 2024\. 

**Za jedrilice** posljednje sezone stoga ne izgledaju kao nastavak snažnog rasta, nego kao normalizacija i stabilizacija, uz znatne razlike među destinacijama.

**Kod katamarana** je slika drukčija. Italija i Francuska nastavljaju rasti, Grčka i Hrvatska bilježe umjereniji rast, dok je Španjolska pala s 985 € u 2025\. na 945 € u 2026., odnosno za oko 4 posto. Mediteran zato nije jedinstveno tržište, nego skup tržišta s različitim proizvodima, kupcima i vlastitim granicama prihvatljive cijene. Podaci ne potvrđuju tezu o kontinuiranom rastu cijena na cijelom tržištu.

### **Zašto cijene ne prate troškove?**

Od 2021\. znatno su porasli troškovi rada, održavanja, rezervnih dijelova, opreme, vezova, osiguranja i financiranja novih brodova. Ostaje pitanje zašto se taj rast nije jednako prenio na cijenu najma. ***Same cijene na to ne odgovaraju izravno, ali otvaraju tri hipoteze***. 

**Prema prvoj**, presudna je konkurencija: *velik broj operatora i brodova te online distribucija čine razlike među sličnim plovilima lako uočljivima, pa operator radije prihvaća nižu maržu nego prazan tjedan.* 

**Prema drugoj**, potražnja ima cjenovni plafon: *čarter je diskrecijska potrošnja, a nakon snažnog rasta cijena dio gostiju ima jasnu granicu koliko je spreman platiti, pa daljnje poskupljenje smanjuje popunjenost*. 

**Prema trećoj**, *operatori dio troškova jednostavno apsorbiraju, što znači da rast troškova smanjuje maržu, a gostu cijena ostaje naizgled stabilna*. 

*Nijednu od tih hipoteza cijene same ne dokazuju; provjeriti ih treba podacima o bookingu, popunjenosti flote i last-minute popustima.*

Potreban je i metodološki oprez. Ako se tijekom godina mijenja struktura flote (više je novih i većih brodova, više katamarana, drukčija je starost plovila), *prosječna cijena nije čista mjera promjene cijene istog proizvoda*. Valja razlučiti je li isti brod skuplji ili se tržište sastoji od skupljih brodova. 

Ipak, jedan zaključak proizlazi već iz samih cijena: *rast troškova posljednjih godina nije se automatski pretvorio u jednak rast cijene tjednog čartera. *Stabilna cijena nije stabilna profitabilnost.**

### Cijena mjesta, održivost modela i privatna plovila

Za gosta u Hrvatskoj jedno mjesto/dan na jedrilici košta otprilike 41–44 eura po osobi dnevno. Za taj iznos dobiva smještaj na moru, plovilo, kabinu, zajednički prostor, mogućnost promjene destinacije i pristup cijeloj ruti koju tijekom tjedna može prijeći. 

*Iz iste cijene operator mora pokriti financiranje ili amortizaciju broda, održavanje, servis, osiguranje, vezove, osoblje, administraciju, prodaju i distribuciju.* 

*Brod pritom nije apartman: prolazi skupe servise, zamjene opreme, podvodne radove te zahvate na motorima, jedrima i elektronici, mora biti spreman za korištenje gotovo svake godine i ostati dovoljno atraktivan da ga gost ponovno odabere.* 

**Pitanje stoga nije je li 41–44 eura skupo ili jeftino, nego je li to dovoljno da se održi cijeli sustav koji stoji iza jednog mjesta*.*

*Ako nije, pritisak će se prije ili kasnije pojaviti u maržama operatora, ulaganjima u flotu, kvaliteti usluge ili broju kompanija koje mogu opstati.*

**Iz sektora već stižu upozorenja da dio čarter kompanija posluje pod velikim pritiskom**, *a da se pojedine nalaze pred zatvaranjem*. Takve tvrdnje treba potkrijepiti podacima o poslovanju, broju zatvorenih društava, prihodima, maržama i popunjenosti flote prije nego što se može govoriti o općem stanju industrije. 

***No ako istodobno cijene jedrilica stagniraju ili padaju, troškovi rastu, flota stari, a dio operatora izlazi iz poslovanja, riječ više nije o cijeni tjednog najma, nego o modelu na kojem je izgrađen hrvatski nautički turizam*.**

Dodatno pitanje otvara sve veći broj plovila koja nisu dio klasične čarter flote, nego imaju jednog privatnog vlasnika ( registrirana za gospodarsku djelatnost) i velik dio godine provode u marini. Brod nije apartman, ali ekonomska analogija postoji: kao što je kratkoročni najam nekretnina dio stambenog prostora pretvorio u turistički kapacitet, tako privatno vlasništvo nad velikim brojem plovila može znatan dio kapaciteta marina pretvoriti u prostor koji služi pojedinačnom korištenju, a ne turističkom proizvodu**. Koliko Hrvatskoj zapravo treba čarter brodova, a koliko privatnih plovila?** Koliki dio marina koriste komercijalni operatori, a koliki privatni vlasnici? Koliko noćenja generira čarter brod u odnosu na privatno plovilo? *Najvažnije je pitanje pretvara li se hrvatsko more polako u ekvivalent turističkog apartmanskog tržišta, samo s jedrilicama i katamaranima umjesto stanova.*

### Odgovornost države

*Nautički turizam u Hrvatskoj ne predstavlja tek jedan od oblika turističkog smještaja, već kompleksan i međusobno povezan sustav gospodarskih aktivnosti. On obuhvaća marine, brodogradnju i servisne djelatnosti, čarter-kompanije, turističke agencije i skipere, kao i ugostiteljske, opskrbne, izletničke i druge lokalne usluge. Istodobno, razvoj nautičkog turizma ostavlja značajan ekološki otisak, čije se posljedice ne odražavaju samo na sadašnje stanje okoliša, već mogu predstavljati i dugoročan teret za buduće naraštaje.*

***Problemi čarter sektora stoga se moraju promatrati šire, kroz politiku razvoja nautičkog turizma, a u toj politici bez Ministarstva turizma i sporta nema razvojne strategije.*** 

Ministarstvo, u suradnji s drugim relevantnim institucijama i predstavnicima sektora, trebalo bi raspolagati cjelovitim i ažurnim sustavom podataka o ključnim pokazateljima razvoja nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj. To se, prije svega, odnosi na podatke o ukupnom broju čarter-plovila te broju plovila koja su aktivno uključena u komercijalni najam, kao i o broju plovila registriranih za gospodarsku namjenu, uključujući prijevoz putnika, čarter-djelatnost,

Uz navedene pokazatelje, potrebno je sustavno pratiti prosječnu starost i strukturu flote, stupanj njezine iskorištenosti odnosno popunjenosti, prosječne cijene najma po plovilu i po korisniku, kao i ostvareni prihod po vezu. ***Jednako je važno analizirati dinamiku ulaska novih poslovnih subjekata na tržište i izlaska postojećih operatora iz djelatnosti***. Takav sustav pokazatelja omogućio bi kvalitetnije praćenje tržišnih kretanja, konkurentnosti i održivosti nautičkog sektora te, što je osobito važno, procjenu njegova stvarnog gospodarskog učinka na lokalne destinacije.

**Bez tih podataka nije moguće govoriti o dugoročno održivom razvoju*.*

**Nije dovoljno da Ministarstvo nautički turizam samo prati na sajmovima. Ako Hrvatska želi čarter kao održivu granu, potrebna je dugoročna razvojna politika. Čarterom ne mogu upravljati ni PR-orijentirane medijske kuće ni cehovi koji gledaju kratkoročne interese, nego država koja prije svega štiti resurs Jadrana kako bi on bio dostatan i generacijama koje dolaze.** 

**Podjela nadležnosti pritom mora biti jasna: uloga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jest primjena Pomorskog zakonika, red u lukama i sigurnost plovidbe.** *Uplitanje u razvoj nautičkog turizma nije dio te uloge.*

### Zaključak

*Pravo pitanje stoga nije jesu li čarteri skuplji nego prije, jer dugoročno jesu, nego zašto cijene posljednjih godina više ne rastu razmjerno troškovima poslovanja*. 

***Mediteransko čarter tržište nije ušlo u eru jeftinijih plovidbi, ali jest u eru u kojoj operator više ne može svaki novi trošak automatski pretvoriti u višu cijenu za gosta***. 

***Hrvatska je na tom tržištu tradicionalno jedna od ključnih destinacija, a istodobno bilježi najveći pad cijena jedrilica među promatranim tržištima.*** 

*Zato ne smije čekati da odgovor daju zatvorene tvrtke i prazni vezovi. Potrebni su pouzdani podaci, jasna podjela nadležnosti *i strategija kojom država preuzima odgovornost za nautički turizam i za resurs na kojem on počiva.**

Milo Miklaušić, kap.