> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# ČESI O HRVATSKOJ NIŽU HVALOSPJEVE Forbes: "Hrvatsko gospodarstvo juri brže od prosjeka EU – evo u čemu je trik!"
- URL: https://www.morski.hr/cesi-o-hrvatskoj-nizu-hvalospjeve-forbes-hrvatsko-gospodarstvo-juri-brze-od-prosjeka-eu-evo-u-cemu-je-trik/
- Published: 2026-04-10T07:27:37.000Z
- Updated: 2026-04-10T07:27:37.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Morske crtice

**ZAGREB** –**Iako se na Hrvatsku dugo gledalo isključivo kroz prizmu ljetnog odmora, zemlja se posljednjih godina prometnula u ozbiljan ekonomski stroj. Uz dvoznamenkasti rast burze, razvoj tehnoloških "jednoroga" i ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti, Hrvatska danas niže rezultate koji nadmašuju europski prosjek, piše češki** [**Forbes**](https://forbes.cz/balkansky-tygr-nebyvaly-chorvatsky-vzestup-zazehly-dalnice-euro-a-schengen/?ref=morski.hr)**.** 

Dok se veći dio Europe bori s gospodarskom stagnacijom, Hrvatska bilježi impresivne brojke. Prošle je godine ostvaren gospodarski rast od **3,2 posto**, čime se zemlja izjednačila s Poljskom, tradicionalnim europskim predvodnikom rasta. Put do ovog uspjeha bio je dug; nakon teške recesije 2008\. godine, pravi je oporavak uslijedio tek nakon pandemije, potaknut ulaskom u šengenski prostor i eurozonu 1\. siječnja 2023\. godine.

### Euro i Schengen: Više od simbolike

Uvođenje eura uklonilo je tečajne rizike i smanjilo transakcijske troškove, što je izravno pomoglo izvoznicima i turizmu. Prema procjenama Hrvatske narodne banke, samo na troškovima konverzije gospodarstvo godišnje uštedi oko **160 milijuna eura**.

Iako su mediji izvještavali o značajnim poskupljenjima nakon uvođenja eura, analize ESB-a i HNB-a pokazuju da je utjecaj same valute na inflaciju bio minimalan (svega **0,3 do 0,4 postotna boda**). Glavni krivci za rast cijena bili su opća energetska kriza i paneuropski inflatorni val.

### Infrastrukturni uzlet i dugovi

Moderna mreža autocesta, koja je u ovom stoljeću narasla za tisuću kilometara, učinila je Jadran lako dostupnim odredištem za srednju Europu. Kruna infrastrukturnog povezivanja je **Pelješki most**, otvoren 2022\. godine, projekt vrijedan više od pola milijarde eura sufinanciran sredstvima EU-a. Ipak, ovaj brzi razvoj imao je svoju cijenu – 2017\. godine cestarski sektor bio je na rubu kolapsa s dugom od **5,2 milijarde eura**, što je zahtijevalo hitnu intervenciju Svjetske banke.

### Tehnološki "jedonorozi" i diversifikacija

Svjesna rizika velike ovisnosti o turizmu, koji generira petinu BDP-a, Hrvatska se okreće visokoj tehnologiji. Na tom polju ostvareni su rezultati koji nadmašuju i mnogo veće zemlje poput Češke. Hrvatska je svijetu dala dva "jednoroga" (tvrtke procijenjene na više od milijardu dolara):

- **Infobip** – globalni lider u softverskim rješenjima.
- **Rimac Automobili** – proizvođač luksuznih električnih automobila i baterijskih sustava.

Uz njih, aplikacija **Photomath** prodana je Googleu, dok se novi kandidati za status "jednoroga" već naziru u tvrtkama **Gideon** i **Project 3 Mobility**.

### Energetsko čvorište regije

Rat u Ukrajini redefinirao je geopolitički značaj Hrvatske. Zahvaljujući **LNG terminalu na otoku Krku**, zemlja je postala ključni igrač u energetskoj sigurnosti srednje Europe. Kapacitet terminala povećan je s početnih 2,9 na **6,1 milijardu kubičnih metara** godišnje. Time Hrvatska ne osigurava samo vlastite potrebe, već postaje glavno alternativno plinsko čvorište za Sloveniju, Mađarsku i Austriju, smanjujući njihovu ovisnost o ruskim energentima, piše o Hrvatskoj češki Forbes. 

D.G.