> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Brodovi postaju pametniji, luke nisu - Zašto hrvatske luke moramo projektirati za 2055., a ne za  1985.? - URL: https://www.morski.hr/brodovi-postaju-pametniji-luke-nisu-zasto-hrvatske-luke-moramo-projektirati-za-2055-a-ne-za-1985/ - Published: 2026-10-03T15:45:06.000Z - Updated: 2026-10-03T15:45:05.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Tehnologija, Morske crtice, luke, Znanost **Brodovi postaju pametniji. Troše manje goriva, dobivaju električne i hibridne pogone, pametne sustave upravljanja i tehnologije koje smanjuju emisije. Europa sve više govori o zelenim lukama, energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, kružnom gospodarstvu i zaštiti mora.** **A na našoj obali?** *Beton. Novi obalni zid, novi lukobran, novi gat, malo više kamena i asfalta – i, dakako, promotivna poruka za javnost.* Ne treba pritom tvrditi da lukobrani i nova infrastruktura nisu potrebni. Hrvatska je pomorska zemlja, a sigurnost luka osnovni je uvjet života na otocima i obali. Pitanje je nešto drugo: **je li luka i dalje samo građevinski objekt ili je vrijeme da je počnemo tretirati kao sustav?** Ako danas gradimo luku koja treba trajati desetljećima, a pritom ne promislimo njezinu energetiku, vodoopskrbu, MARPOL, gospodarenje otpadom s plovila, digitalno upravljanje, zaštitu mora i pripremu za elektrifikaciju plovila, nismo izgradili luku za budućnost. *Izgradili smo infrastrukturu prošlosti, samo s novijim datumom na ploči.* ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/10/Puntin-Kor-C4-8Dula-2.jpg) ### Luka budućnosti počinje energijom Buduće luke imat će sve više električnih i hibridnih brodova, vozila, opreme i rasvjete. Zato već pri projektiranju treba postaviti jednostavno pitanje: **koliko će luka energije trošiti, a koliko će je moći sama proizvesti?** Na zgradama, nadstrešnicama i drugim pogodnim površinama mogu se predvidjeti solarni sustavi, a gdje je opravdano i baterijska pohrana. Energija se može koristiti za rasvjetu, crpke, sigurnosne i servisne sustave te punjenje vozila i plovila. Mala luka tako od pukog potrošača može postati lokalno energetsko čvorište. To je posebno važno za otoke i udaljena obalna mjesta, gdje je otpornost opskrbe pitanje sigurnosti, a ne samo troška. Ključno je da se takva infrastruktura predvidi **prije gradnje**. Nije korisno za deset godina zaključiti da bi bilo dobro postaviti „punionicu“ ako tada nema dovoljno elektroenergetskog kapaciteta, prostora ili odgovarajuće infrastrukture. ### Voda nije sporedno pitanje *Isto vrijedi za vodu.* Već pri projektiranju moguće je predvidjeti prikupljanje kišnice i korištenje tehničke vode ondje gdje nije potrebna pitka voda. Jednako je važno riješiti oborinske i otpadne vode. Lučke (gradske) površine mogu sadržavati ulje, gorivo i druga onečišćenja. Takva voda ne smije jednostavno završavati u moru. Luka zato treba imati odgovarajuće sustave prikupljanja, separacije, pročišćavanja i nadzora. To nisu futurističke ideje. *To je odgovorno projektiranje.* ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/10/500620097_1136989874910767_6844745143536962649_n.jpg) ### Luka nije samo beton. Luka je i more. Kada se govori o izgradnji luke, najčešće se govori o broju vezova, duljini lukobrana, dubini akvatorija i količini iskopa i betona. *More se pritom prečesto tretira kao prazna građevinska parcela.* **Ali more je ekosustav**. Svaki lukobran mijenja strujanje mora. Svako nasipavanje mijenja prostor. Svaki novi zid mijenja obalu. Ponekad je takav zahvat nužan, ali tada treba postaviti pitanje: **je li izveden najmanji mogući zahvat ili samo onaj koji je građevinski najjednostavniji?** Suvremeno projektiranje mora uz građevinska rješenja razmatrati i prirodna i kombinirana rješenja koja štite obalu, ali istodobno čuvaju morske ekosustave. ### Problem nije samo u projektu. Problem je u projektnom zadatku. *Ovo je možda najvažnija točka cijele priče.* Projektni zadatak lokalne luke često počinje s vrlo konkretnim građevinskim parametrima: toliko metara obale, toliko vezova, lukobran i određena dubina akvatorija. *Ali tko postavlja pitanja o tome koliko će energije luka trošiti, kako će gospodariti vodom i otpadom, kako će štititi morski ekosustav, kako će se prilagoditi klimatskim promjenama i kako će biti spremna za nove generacije plovila?* **Projektant ne može projektirati ono što od njega nitko nije tražio.** Županije, lučke uprave i lokalne zajednice zato ne bi trebale naručivati samo građevinski objekt. ***Trebale bi definirati dugoročni razvojni projekt luke.*** Razlika je između pitanja: „Koliko vezova možemo izgraditi?” i pitanja: **„Kakvu luku želimo ostaviti budućim generacijama?”** ### „Male“ luke mogu biti laboratorij promjene Ne govorimo samo o velikim lukama poput Rotterdama ili Hamburga. Govorimo o Salima, Tkonu, Prvić Luci, Jezerima, Krku, Krapnju, Bilicama i sličnim otočnim i obalnim sredinama. Upravo male luke imaju jednu veliku prednost: *lakše ih je promišljati kao cjelinu*. Na jednom prostoru moguće je povezati proizvodnju i pohranu energije, punjenje plovila, gospodarenje vodom, prihvat otpada, digitalno upravljanje i praćenje kvalitete mora. Takav pristup može dugoročno biti i jeftiniji. *Najjeftinije rješenje danas ne mora biti najjeftinije tijekom sljedećih trideset godina*. Ako izgradimo infrastrukturu bez prostora za buduće sustave, *sutra ćemo plaćati njezinu prilagodbu.* Zato pri procjeni projekta ne treba pitati samo koliko stoji izgradnja, nego i koliko će stajati **korištenje, održavanje i prilagodba tijekom cijelog životnog vijeka*.* ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/10/DJI_0051_D-1100x798.jpg) ### Zelena luka nije nekoliko solarnih panela Održivost se ne smije svesti na administrativno popunjavanje rubrika. Nije dovoljno projekt proglasiti „zelenim“, a zatim izgraditi infrastrukturu koja je u osnovi tradicionalna. **Zelena luka** *od početka je projektirana tako da troši manje energije i vode, proizvodi dio vlastite energije, smanjuje emisije, odgovorno gospodari otpadom i čuva morski ekosustav.* *Europska politika ide upravo u tom smjeru: nova Strategija EU-a za luke naglašava dekarbonizaciju, digitalizaciju, elektrifikaciju i ulogu luka kao energetskih čvorišta.* Hrvatski propisi već predviđaju i obveze povezane s prihvatom i zbrinjavanjem otpada s plovila u skladu s MARPOL-om. Ali propisi bi trebali biti **početak**, a ne krajnji cilj. **Vrijeme je da promijenimo pitanje** *Kod razvoja hrvatskih lokalnih i županijskih luka prečesto se postavlja pitanje: *koliko će stajati izgradnja?** To jest važno pitanje, ali nije jedino. **Treba pitati i:** Koliko će luka stajati lokalnu zajednicu tijekom sljedećih trideset godina? Koliko će trošiti energije i vode? Koliko će koštati njezino održavanje? Hoće li biti spremna za električna plovila i ekstremne vremenske uvjete? Što će se dogoditi s morem oko nje? Hoće li povećati kvalitetu života lokalnog stanovništva? I, konačno, ***što ostavljamo iza sebe?*** Jer luka nije samo investicija. *Ona je trajna intervencija u prostor, a takve se stvari teško ispravljaju naknadno.* ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/10/Luka-Bol-1.jpg) ### **Što će ova luka biti 2055\. godine?** Hrvatska ima more, sunce i znanje. Ne trebaju nam kopije velikih svjetskih luka. Naše luke mogu biti male, pametne, energetski učinkovite i održive, prilagođene lokalnim potrebama i prirodnim uvjetima. Upravo lokalne i županijske luke mogu postati laboratorij nove hrvatske razvojne politike. *Ako je cilj samo zadovoljiti propis, *uvijek ćemo tražiti minimum*.* Ako je cilj izgraditi najbolju moguću luku, propis će biti samo početak. Zato bi jedno pitanje trebalo stajati na naslovnici svakog novog projekta luke: **Što će ova luka biti 2055\. godine?** Ako je odgovor „imat ćemo novi lukobran i više vezova“, nismo učinili dovoljno. Ako je odgovor „imat ćemo energetsku, vodno, digitalno i ekološki održivu luku koja proizvodi dio vlastite energije, čuva more i spremna je za novu generaciju plovila“, tek smo tada počeli razmišljati dugoročno. Dugoročna održivost pritom mora polaziti i od potreba domicilnog stanovništva – kvalitete života, dostupnosti prostora i mora, sigurnosti, zapošljavanja i osjećaja da luka razvija grad, a ne da luka živi na račun grada. Hrvatska ne smije graditi luke za jučer. Imamo jednu obalu i jedno Jadransko more. **Brodovi postaju pametniji. Vrijeme je da to postanu i naše luke.** A prvi korak nije novi građevinski zahvat. **Prvi korak je strategija.** Milo Miklaušić, kap.