> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# BLAGO ŠIBENSKOG MUZEJA Najstarije i najvrijednije zvono u Hrvatskoj pronađeno je na dnu mora
- URL: https://www.morski.hr/blago-sibenskog-muzeja-najstarije-i-najvrijednije-zvono-u-hrvatskoj-pronadeno-je-na-dnu-mora/
- Published: 2022-10-12T18:43:00.000Z
- Updated: 2022-10-13T08:47:48.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Vijesti iz povijesti, Turizam, Šibenik

ŠIBENIK – **Krešimirov grad je poznat po mnogočemu, ali o tome ste već čuli. Ono što možda niste do sad znali je da se ističe brojem sačuvanih starih brončanih zvona. U samom Muzeju grada Šibenika čuvaju se tri i fragmenti još dvaju povijesnih zvona, koji datiraju od 13\. do 16\. st. No, ono što gotovo sigurno niste znali, nismo ni mi, je da Šibenik čuva najstarije i najpoznatije zvono u Hrvata, a pronađeno je u zadarskom akvatoriju, na dnu mora.**

– Prije dvije godine kad je počela korona, na našoj **[Facebook](https://www.facebook.com/muzejsibenik)** i **[internet stranici](http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/default.asp?ref=morski.hr)** smo počeli raditi na tome da ljudima možemo pokazati što više stvari iz našeg muzeja, pogotovo što više uopće nisu mogli ići u muzeje. Tako sam došao na ideju da napravimo Muzejski vremeplov i TV emisiju Iz riznice Muzeja grada Šibenika, gdje kustosi na popularan način pričaju o predmetima iz muzeja. Uz sve ovo napravili smo i album na Facebooku „**[Iz muzeja Grada Šibenika](https://www.facebook.com/media/set?vanity=muzejsibenik&set=a.2828796543842250)**“. Predmeti o kojima upoznajemo javnost, nalaze se u stalnom postavu ili zbirkama – priča nam naš suradnik i ravnatelj šibenskog muzeja, **Željko Krnčević**.

– Šibenik ima običaj da tjedan dana prije Božića zvone sva zvona, koliko god ih ima, po svim crkvama – kazuje nam Krnčević, uvodeći nas u priču o najstarijem zvonu u Hrvata, koje je zapravo prije 60 godina pronađeno na dnu mora.

Najveće je i najvrjednije naše zvono je iz 1266\. godine, a ujedno je i najstarije u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Lijevano je u Siriji u gradu Acconu, ali nije poznato kojoj je crkvi bilo namijenjeno. Zanimljivo je da su na njemu zabilježeni datum i mjesto lijevanja, imena ljevača, što je vrlo rijetko za vrijeme u kojem je nastalo. Izradili su ga putujući talijanski ljevači – Sicilijanac Jakob iz Messine i Andreot Pizanac.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/03/Zvono-1-e1616096503289.jpg)

Foto: Muzej grada Šibenika

### **Spomenik templara sedam stoljeća na dnu mora**

Zvono su 14\. svibnja 1960\. godine pronašli krapanjski ronioci u moru na dubini od 45 metara kod otočića Gornji greben, između Silbe i Premude. Nakon toga doneseno je u Šibenik i smješteno na obali kod topova. Jedno se vrijeme nalazilo ispred Crkve sv. Krševana da bi sada konačno našlo smještaj u muzejskom postavu.

Drugo, manje zvono potječe iz Crkve sv. Grgura i predstavlja najstarije zvono šibenskih crkava. Rađeno je 1383\. godine, a darovao ga je Ivan Berak u čast sv. Marije.

Crkvi sv. Mihovila iz Rasline pripadalo je zvono iz 1488\. godine, a sada je dio muzejske zbirke. Za vrijeme I. svjetskog rata Austrija ga je rekvirirala u ratne svrhe, ali je spašeno zahvaljujući intervenciji don Frane Bulića.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/03/Zvono.jpg)

Foto: Muzej grada Šibenika

1918\. godine Austrija je isto postupila i sa starim zvonom iz Crkve sv. Ivana, samo što se od njega sačuvao fragment s raspećem, renesansnom ornamentikom i godinom izrade 1591.

U Muzeju se čuvaju i tri fragmenta zvona s renesansne vijećnice.

Zvono je ljeveno od bronce, visoko do krune (karika) 1,10 m, a visina krune iznosi 28 cm, dok je promjer otvora zvona 1,18 m. Oko gornjeg dijela zvona smješten je natpis u dva reda, koji u prijevodu glasi:

*“U ime Gospoda amen. Godine utjelovljenja Gospodnjeg tisuću dvjesto šestdeset i šeste Jakob zvonoljevač iz Messane i Andreot Pizanac načiniše me u Acconu. Um (neka bude) svet i odan, čast (neka bude) Bogu, a oslobođenje domovini. Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom”.*

Na završetku latinskog natpisa, između dva križića, gdje je krug, nalazi se na zvonu neki nedovoljno jasno otisnut medaljon, pisao je o ovom zvonu poznati hrvatski povjesničar umjetnosti **Ivan Bach**.

Izvan Italije rijetka su zvona sačuvana iz 13\. stoljeća, s utisnutim datumima lijevanja, imenima ljevača i slično. Pored ovog šibenskog, najstarije sljedeće sačuvano i točno datirano zvono visi u zvoniku crkve sv. Petra u Supetarskoj dragi na otoku Rabu. Datirano je u 1299\. godinu.

Šibensko zvono, ne samo što je najstarije zvono na širem području jugoistočne Europe, nego je i rijedak spomenik iz vremena križarskih ratova. S obzirom na izvanrednu ulogu templara i Ivanovaca u Acconu i mnogim drugim uporištima kršćana u Siriji i Palestini, kao i na njihove velike posjede u Hrvatskoj, povjesničari pretpostavljaju da je to zvono nakon napuštanja Accona i drugih susjednih uporišta oko 1291\. dopremljeno upravo posredstvom jednog od spomenutih redova, a najvjerojatnije templara, do obala Hrvatske, gdje je nestalo u dubinama Jadrana, dok sedam stoljeća poslije napokon nije ponovno otkriveno i izloženo u šibenskom muzeju.

Jurica Gašpar