> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Bez digitalizacije i nizinske pruge nema razvoja riječke luke - URL: https://www.morski.hr/bez-digitalizacije-i-nizinske-pruge-nema-razvoja-rijecke-luke/ - Published: 2026-04-23T09:31:12.000Z - Updated: 2026-04-23T09:31:12.000Z - Author: Ivelina Gašpar - Tags: Rijeka, Luka Rijeka **Prošloga se tjedna u Opatiji i Rijeci održala međunarodna konferencija Transport & Logistics 2026 u organizaciji Veleučilišta u Rijeci i Hrvatskog znanstvenog društva za promet, uz pokroviteljstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH.** U dvodnevnom programu predstavljena su 42 stručna i znanstvena rada autora iz 12 zemalja, uz sudjelovanje više od stotinu stručnjaka i dionika iz prometnog i logističkog sektora. Predsjednik Hrvatskog znanstvenog društva za promet, prof. **Bojan Hlača**, ističe da je cilj konferencije bio približiti znanstvene spoznaje realnim potrebama struke i gospodarstva. \- Htjeli smo spojiti znanost i praksu. Konferenciju smo pripremali šest do sedam mjeseci, raspisali poziv za radove i iznenadio nas je odaziv – danas imamo 42 stručna i znanstvena rada objavljena u zborniku, a istraživači i stručnjaci iz 12 zemalja došli su u Opatiju i Rijeku kako bi ih predstavili - kaže Hlača za [Radio Rijeku.](https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/caffe-europa-bez-digitalizacije-i-nizinske-pruge-nema-razvoja-rijecke-luke-12682765?ref=morski.hr) Dodaje i da je namjera organizatora bila da se teorijski, akademski pristup spusti na razinu svakodnevnoga poslovnog odlučivanja. \- Željeli smo studentima i široj publici pokazati gdje se danas nalazimo po pitanju transporta i logistike, osobito kada je riječ o riječkoj luci. Zato smo okupili eminentne stručnjake iz privatnog i javnog sektora, kako bismo napravili svojevrsni miks privatnog, javnog i znanstvenog te oživjeli tradiciju našeg društva koje je nekad redovito okupljalo sve ključne aktere u prometu i logistici - naglašava Hlača. Na konferenciji su, među ostalima, sudjelovali čelni ljudi Lučke uprave Rijeka, Jadrolinije, predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i vodeći menadžeri logističkih kompanija s prometnog pravca koji gravitira riječkoj luci. Jedna od glavnih tema radova bila je digitalizacija u logistici i otpornost globalnih dobavnih lanaca u uvjetima kriza. Hlača ističe da su se autori bavili teškoćama u opskrbnim lancima koje su se intenzivirale tijekom pandemije, rata u Ukrajini i sadašnjeg sukoba na Bliskom istoku. \- Ono što se jasno iščitava iz radova jest da je digitalizacija proces broj jedan. Dobavni lanci danas se suočavaju s poremećajima i promjenama gotovo na dnevnoj razini, ali iskustva iz pandemije i iz ratnih kriza pomogla su da se bolje pripremimo. Digitalizacija može značajno ubrzati reakciju na poremećaje, smanjiti poskupljenja i zastoje, te povećati otpornost ove, kako volim reći, vrlo žilave djelatnosti - poručuje Hlača. Prema njegovim riječima, doprinos konferencije je i u tome što studentima i akademskoj zajednici nudi konkretne primjere iz prakse koje mogu ugraditi u buduće projekte i istraživanja. ![Bojan Hlača](https://radio.hrt.hr/_next/image?url=https%3A%2F%2Fapi.hrt.hr%2Fmedia%2Fc2%2F06%2F1280w-bojan-hlaca-20260422095915.webp&w=1280&q=75) Bojan Hlača. Foto: Dražen Zima / Radio Rijeka Kao ključni infrastrukturni preduvjet daljnjeg razvoja riječke luke i njezinih kapaciteta istaknuta je nizinska, dvokolosiječna pruga od Rijeke prema Zagrebu i srednjoj Europi. Ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, **Nina Perko**, skrenula je pozornost na administrativne i okolišne prepreke koje usporavaju realizaciju takvih projekata. \- Ubrzavanje izgradnje bilo koje infrastrukture prije svega je pitanje ubrzavanja postupaka. Najviše vremena odlazi na studije zaštite okoliša, što je proces koji traje jako dugo. S jedne strane to je razumljivo, jer dodatno ističemo važnost okoliša, ali s druge strane moramo pronaći način da se ti postupci provedu kvalitetno, a ipak brže, kaže Perko za [Radio Rijeku.](https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/caffe-europa-bez-digitalizacije-i-nizinske-pruge-nema-razvoja-rijecke-luke-12682765?ref=morski.hr) Proširenje Praškog pristaništa te u perspektivi preseljenje dijela kontejnerskog terminala na otok Krk ključni su planovi za riječki lučki bazen potvrđuje ravnateljica. \- Iznimno je zahtjevno pripremiti dokumentaciju koja će pratiti strateška određenja, poput preseljenja dijela aktivnosti na Krk. Upravo je pred Vladom odluka kojom će se Hrvatske ceste, HŽ Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka zadužiti da ubrzaju postupke i da se projekt proglasi strateškim. Kada je nešto strateški projekt, dokumenti potrebni za izgradnju obrađuju se po nešto bržem postupku - pojašnjava Perko. Perko naglašava da je pozicioniranje Rijeke na glavnom TEN‑T koridoru presudno za financiranje velikih infrastrukturnih zahvata. \- To je osnova svega. Rijeka je na glavnom TEN‑T koridoru i upravo je to ključ koji nam omogućuje da u europskim fondovima tražimo sredstva za ovakve projekte. Postoji čitav niz fondova – od dual-use fondova, klimatskog fonda, do programa konkurentnosti i kohezije – koji mogu poduprijeti izgradnju željezničke i lučke infrastrukture, ističe. Kao izazove u kratkoročnoj budućnosti vidi dovršetak nizinske pruge te racionalno upravljanje ostalim terminalima u riječkom akvatoriju. \- Izazov je sada što brže dovesti nizinsku prugu u funkciju. Što se tiče lučkih kapaciteta, napravili smo sve što je bilo zacrtano, ali treba vidjeti kako dalje s Bakrom, terminalom u Bakru koji ne radi dinamikom kojom bi trebao, te s novim ulaganjima u Raši i Bršici, s obzirom na izvoz drva i stoke - navodi Perko. ![Nina Perko](https://radio.hrt.hr/_next/image?url=https%3A%2F%2Fapi.hrt.hr%2Fmedia%2F22%2F77%2F1280w-nina-perko-20260422100104.webp&w=1280&q=75) Nina Perko. Foto: Dražen Zima / Radio Rijeka Ravnatelj Lučke uprave Rijeka, **Denis Vukorepa**, zauzima optimističniji stav o rokovima dovršetka nizinske pruge. \- Stvar je gotova – financijski je sve pokriveno. Odabrani su izvođači radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, definirana je nova ruta koja zaobilazi Gorski kotar i vjerujem da će do 2032\. pruga biti završena. Važno je i to da radovi na novoj trasi neće zaustavljati postojeću prugu, pa ne očekujemo zatvore kakve smo imali ranije, pojašnjava Vukorepa.za [Radio Rijeku.](https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/caffe-europa-bez-digitalizacije-i-nizinske-pruge-nema-razvoja-rijecke-luke-12682765?ref=morski.hr) Podsjetio je da je devedesetih godina nedostatak strateške vizije gotovo gurnuo Rijeku s logističke karte. \- Devedesetih gotovo nitko nije ozbiljno razmišljao o riječkoj luci. Partneri s Dalekog istoka imali su dojam da pruga uopće ne postoji i izgubili smo desetljeća jer su neki politički akteri smatrali da Rijeka nema budućnost i da nema dovoljno tereta za velike projekte. Ulaskom u Europsku uniju otvorile su nam se mogućnosti koje sada moramo maksimalno iskoristiti, poručuje. Posebno naglašava važnost dolaska globalnih operatera u riječku luku. \- Kad smo izgubili Croatia Line, pokazali smo da ne znamo dovoljno. Morali smo učiti od boljih. Zato smo doveli velike svjetske operatere da nam vrate izgubljeni know‑how, donesu sigurnost i otvore nove pravce. Puno smo naučili – danas znamo da se papiri moraju pripremati na vrijeme, i zato se paralelno radi na dokumentaciji za novi most prema Krku i budući kontejnerski terminal - kaže Vukorepa. ![Denis Vukorepa](https://radio.hrt.hr/_next/image?url=https%3A%2F%2Fapi.hrt.hr%2Fmedia%2F95%2F29%2F1280w-denis-vukorepa-20260422100237.webp&w=1280&q=75) Denis Vukorepa. Foto: Dražen Zima / Radio Rijeka Jedno od pitanja bilo je i ima li Hrvatska dovoljno stručnog kadra za ambiciozne planove širenja lučkih i logističkih kapaciteta. Vukorepa priznaje da je bilo razdoblja kada je bilo vrlo teško pronaći ljude, ali tvrdi da se trendovi mijenjaju. \- Kad je krenuo projekt Rijeka Gateway, bilo je problema s pronalaskom ljudi. Međutim, situacija se promijenila praktički preko noći – naši ljudi koji su radili u inozemstvu počeli su se vraćati. Danas na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata radi više od 400 ljudi, što je višestruko više nego na početku partnerstva - ističe. Dodaje da širenje logističkih kapaciteta ima snažan multiplikativni učinak na lokalno gospodarstvo. \- Kada smo ulazili u priču s Brajdicom, bilo je dvadesetak zaposlenih na Jadranskim vratima, a danas je 250 zaposlenih plus oko stotinu vanjskih suradnika. Potražnja za prostorom u Kukuljanovu za logističke centre neprestano raste. To je nepresušan izvor novih poslova i novih radnih mjesta - poručuje Vukorepa. Slaže se da je uz turizam potrebno diverzificirati gospodarstvo naše regije. \- Hrvatska je uvijek bila prometno atraktivna, iako se desetljećima malo gradilo. Sada u zadnjih petnaestak godina pokušavamo nadoknaditi više od trideset izgubljenih godina, a ulazak u Europsku uniju tu je odigrao ključnu ulogu - zaključuje. Zaključujemo optimističnim porukama s konferencije Transport & Logistics 2026: uz ubrzanje infrastrukturnih projekata, pametno korištenje europskih fondova i povratak stručnjaka, riječko prometno čvorište ima priliku potvrditi se kao jedna od ključnih ulaznih točaka Europe. I.B.