> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# BETON UMJESTO KORISTI Kapetan Milo Miklaušić za Morski HR: "Kako javne luke hrane turizam, a domaći ostaju bez pristupa moru?"
- URL: https://www.morski.hr/beton-umjesto-koristi-kapetan-milo-miklausic-za-morski-hr-kako-javne-luke-hrane-turizam-a-domaci-ostaju-bez-pristupa-moru/
- Published: 2025-09-21T14:07:07.000Z
- Updated: 2025-09-21T14:07:07.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Pomorsko dobro, komunalni vezovi, vezovi, Nautika, marine

**Milo Miklaušić, zapovjednik je s više od 30 godina plovidbenog staža te kapetan pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Tijekom svoje karijere imao je prilike upravljati plovnim objektima u zemlji i u inozemstvu, kao i obnašati uloge menadžera fenomiranih pomorskih kompanija. Posljednjih nekoliko godina aktivno proučava rad Županijskih lučkih uprava, kao i regulative koje proizlaze iz pomorskog zakona, raznih pravilnika, uredbi i ostalih akata Ministarstva. U svrhu popularizacije i analize tih tema, vodio je i vlastite stranice na Facebooku, koju je mjesečno pratilo više od 400.000 ljudi, a sada će povremeno o ovim temama pisati i za Morski HR.** 

Statistička metodologija koju primjenjuje Državni zavod za statistiku (DZS) ne uključuje nautičke vezove pod upravom Županijskih lučkih uprava, iako oni u praksi čine značajan, često i većinski dio nautičkog prometa i prihoda. Time stvarna slika sektora nautičkog turizma ostaje nepotpuna.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/09/kap-miklau--i--.jpg)

Kapetan Milo Miklaušić

**Stvarno stanje na terenu pokazuje:**

- **Velik broj županijskih luka (više od 440)** ima posebno „ograđene“, opremljene dijelove za **nautičke vezove**, koji **funkcioniraju kao nautički stacionarni vezovi** — iako formalno nisu marine.
- **Gotovo 35 – 40% svih stacionarnih „stalnih“ vezova** u RH odnosi se na takve objekte pod upravom ŽLU, prema nekim izvješćima (npr. Ministarstva mora, LU/ŽLU izvješća).
- **Županijske lučke uprave (ŽLU)** formalno su **javne ustanove**, osnovane s ciljem **upravljanja i održavanja luka otvorenih za javni promet lokalnog i regionalnog značaja**, a ***ne kao profitne organizacije***.Međutim, u praksi ostvaruju **značajne prihode** upravo iz **nautičkih stacionarnih vezova** (pretežito za plovila za osobnu upotrebu, jahte), a u manjoj mjeri i iz tranzitnih vezova.
- Iako se u izgradnju i rekonstrukciju luka ulažu znatna javna sredstva, prihodi od turističkih vezova često se ostvaruju bez sustavnog sufinanciranja iz nacionalnih ili EU izvora specifično namijenjenih turizmu.
- ***Važno je naglasiti da se ti infrastrukturni zahvati često opravdavaju razvojem lokalne zajednice, dok realnu korist od tih ulaganja domaće stanovništvo često nema:***
- komunalni vezovi ostaju ograničeni ili preskupi,
- infrastruktura je podređena turističkom prometu,
- lokalna zajednica gubi pristup pomorskom dobru.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/09/Depositphotos_397281056_L.jpg)

Foto: Depositphotos

**Time se javni resursi sve više koriste za visokoprofitni turistički segment**, dok se „***društvena i komunalna funkcija luka potiskuje“***.

**Problem statistike DZS:**

- DZS **isključuje te vezove** iz kategorije "luka nautičkog turizma" jer formalno **nisu kategorizirani** prema Pravilniku NN 120/19.
- Dakle, statistika **ignorira stvarne nautičke tokove**, iako se u praksi događa:
  - turistički promet,
  - visoka potražnja za tranzitnim vezom,
  - visoka zauzetost u sezoni,
  - ozbiljni prihodi ŽLU-a.

**Ključni problem:**

**Pravni status ≠ funkcionalna stvarnost**

To znači da vez pod ŽLU koji:

- ima službu bookiranja, redara, vodu, struju, cijene za turiste, vez za jahte i
- ostvaruje godišnje **milijunske prihode**,**nije obuhvaćen ni kao marina ni kao luka nautičkog turizma** — iako to **de facto jest**.

### Ekološka dimenzija – nevidljivo, ali stvarno zagađenje:

Budući da **velik broj nautičara i plovila na vezovima pod ŽLU nije statistički evidentiran**, **izostaje i praćenje njihovog utjecaja na okoliš**. To ima ozbiljne posljedice:

**Oblikovani pritisci na okoliš uključuju:**

- **ispuštanje fekalnih (crnih) i sivih voda** iz plovila,
- **ispuštanje ulja, goriva i maziva** iz motora i kaljuža,
- **zagađenje mora mikroplastikom** i otpadom s plovila,
- **kemikalije iz sredstava za čišćenje i antivegetativnih premaza** (biocidi),
- **eroziju obale i uništavanje morskih staništa** zbog proširenja i betonizacije luka,
- **povećanje emisija CO₂** i buke u obalnim područjima,
- **pritisak na morske resurse** (sidrenje, sidrenje u zaštićenim područjima, nelegalni ribolov).

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/09/uni--tena-posidonija-sidrenje.jpg)

Upravo zato je **praćenje i kategorizacija stvarnog broja nautičkih vezova i prometa ključno** za bilo kakvu **održivu prostorno-ekološku politiku**.

**Što bi bilo ispravno?**

- **Izmijeniti zakonski okvir** ili **proširiti statistiku** tako da:
  - obuhvati **nautičke vezove pod ŽLU**, *ako zadovoljavaju kriterije stvarne nautičke usluge*,
  - jasno razdvoji **komunalne i turističke vezove** u javnim lukama,
  - omogući **transparentan prikaz stvarnog prometa, prihoda i ekološkog opterećenja**.

**Zaključak:**

Nautički vezovi pod upravom ŽLU čine **znatan i sustavno podcijenjen dio hrvatskog nautičkog sektora**, kako u prometnom, tako i u ekonomskom i ekološkom smislu.**Njihovo isključivanje iz statistike, zakonske kategorizacije i ekološkog nadzora stvara "sivu zonu" turizma**, u kojoj javni resursi generiraju profit, a trošak snosi okoliš i lokalna zajednica.

Za istinsku održivost hrvatskog nautičkog turizma potrebna je **integrirana reforma:** zakonodavna, statistička, upravljačka i ekološka.

kap. Milo Miklaušić