> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# BESRAMNO OTIMANJE JADRANA Zašto šutnja više nije opcija? Građanska dužnost prijave nezakonitosti - Pravni okvir, društvena odgovornost i pritisak na institucije
- URL: https://www.morski.hr/besramno-otimanje-jadrana-zasto-sutnja-vise-nije-opcija-gradanska-duznost-prijave-nezakonitosti-pravni-okvir-drustvena-odgovornost-i-pritisak-na-institucije/
- Published: 2026-05-02T16:26:59.000Z
- Updated: 2026-05-02T16:26:59.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Devastacija obale, Pomorsko dobro, Kolumne

**Republika Hrvatska raspolaže iznimno vrijednim prirodnim resursom - pomorskim dobrom, koje je kao opće dobro zaštićeno ustavom i nizom posebnih zakona. Unatoč tomu, nezakonite radnje na pomorskom dobru, od bespravne gradnje i privatizacije obale do ekološkog onečišćenja, i dalje predstavljaju ozbiljan društveni problem.** 

Ovaj tekst analizira pravnu obvezu građana da prijave takve nezakonitosti, ulogu instituta zaštite prijavitelja nepravilnosti (zviždača), te dokazuje kako aktivno civilno sudjelovanje nije samo pravo, već i zakonska i moralna dužnost. Tekst nadalje razmatra kako rastuće prijave svjedoče o ekološkoj i pravnoj osviještenosti društva te kako taj pritisak odozdo stvara preduvjete za sustavnu promjenu zakonodavstva.

> *Ne postoji zakonska odredba koja bi građaninu onemogućila fotografiranje javnih prostora, uključujući obalu i more. Osoba koja dokumentira nezakonitu gradnju na pomorskom dobru vrsi društvenu korisnu radnju zaštićenu Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.*

### Zašto je prijava bespravne gradnje vaša pravna i moralna dužnost?

Jadranska obala i njezino neposredno zaobalje predstavljaju jednu od najvrjednijih prirodnih, kulturnih i gospodarskih vrijednosti Republike Hrvatske. Pomorsko dobro - obuhvaćajući morsku obalu, luke, rijeke i jezera u dodiru s morem - ustavno je i zakonski definirana kategorija općeg dobra, sto znaci da nije u vlasništvu ni jedne fizičke ni pravne osobe, već pripada svima. Ipak, svakodnevna stvarnost pokazuje sustavno narušavanje tih načela: nezakonita gradnja, ograđivanje plaža, bespravno postavljanje pontona i vezova, ispuštanje otpadnih voda te ekološka onečišćenja postali su gotovo endemska pojava u obalnom pojasu.

Paradoks lezi u činjenici da su institucije formalno ovlaštene i obvezane djelovati, ali bez informacija s terena cesto ne reagiraju. U tom kontekstu građani - kao izravni korisnik i čuvar pomorskog dobra - postaje nezamjenjiv akter u sustavu pravne zaštite. Ovaj rad polazi od teze da prijavljivanje nezakonitih radnji nije samo opcija, nego pravna i moralna dužnost, te da upravo rast broja prijava svjedoci o demokratskom sazrijevanju društva i stvara pritisak koji vodi do izmjena zakonodavnog okvira.

## **PRAVNI OKVIR: OBVEZA I PRAVO PRIJAVE**

### **Kazneni zakon - obveza kao temelj odgovornosti**

Hrvatski Kazneni zakon - Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela propisuje kaznenu odgovornost svake osobe koja je znala da je počinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna, a to nije prijavila nadležnim tijelima. Ista logika primjenjuje na situacije u kojima je osobi poznato da se takvo djelo priprema.

Za teške ekološke delikte - primjerice za ona onečišćenja okoliša koja uzrokuju ugrozu zdravlja ljudi ili trajno oštećenje prirodnih vrijednosti - može se raditi upravo o kaznenim djelima s propisanom teškom sankcijom. U takvim slučajevima šutnja građanina koji zna za nezakonitost nije samo moralni propust, nego potencijalna kaznena odgovornost. Pritom Kazneni zakon eksplicitno isključuje obvezu prijave u slučajevima gdje bi ona izložila opasnosti samog prijavitelja ili njemu bliske osobe.

### Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) temeljni je propis koji ureduje upravljanje, zaštitu i korištenje pomorskog dobra. Zakon definira pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i podvrgava ga posebnom pravnom režimu koji onemogućuje stjecanje vlasništva. Svako bespravno zauzimanje, gradnja, ograđivanje ili uzrokovanje štete na pomorskom dobru predstavlja prekršaj ili kazneno djelo, ovisno o naravi, opsegu i namjeri počinitelja.

Nadležna tijela - Lučke kapetanije / Ispostave, redari JLS, inspekcija pomorskog dobra i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture - dužna su postupati po svim prijavama. Međutim, bez sustavnog civilnog nadzora i prijavljivanja, kapacitet inspekcijskih tijela ne može pokriti sav opseg obalnog pojasa. Prijavom nezakonitosti, dokumentiranom fotografijama ili videozapisima uz navođenje mjesta i vremena, građani aktiviraju mehanizme koji inače ostaju „dormantni“ (Bez prijave, te ovlasti "spavaju") .

### Zakonodavstvo zaštite okoliša

Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode uspostavljaju sustav u kojemu svaki građanin ima pravo na informiranje o stanju okoliša, ali i pravo podnijeti prijavu nadležnim tijelima u slučaju onečišćenja. Ekološko onečišćenje mora - posebno ispuštanjem otpadnih voda, kemikalija ili krutog otpada - u određenim slučajevima ispunjava zakonska obilježja kaznenih djela.

## ZAŠTITA PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI - EUROPSKI I NACIONALNI OKVIR

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije ozakonila je na razini Europske unije sveobuhvatan sustav zaštite prijavitelja, tzv. zviždača. Direktiva se primjenjuje na prijavljivanje povreda u područjima javne nabave, zaštite okoliša, sigurnosti hrane i proizvoda, financijskih usluga te suzbijanja korupcije.

Republika Hrvatska transponirala je Direktivu donošenjem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Zakon propisuje: (1) pravo prijavitelja na zaštitu od odmazde - otkaza, diskriminacije, zastrašivanja i prijetnji; (2) obvezu javnih tijela i privatnih poslodavaca s vise od 50 zaposlenih da uspostave unutarnje kanale za prijavu; (3) mogućnost anonimne prijave putem vanjskih kanala, uključujući Pučkog pravobranitelja koji je određen kao nadležno tijelo.

Kljucni doprinos ovog normativnog okvira jest u tome sto otklanja najčešći razlog zbog kojeg građani ne prijavljuju: strah. Prijavitelje se štiti od pravnih i socijalnih posljedica, a teret dokazivanja osvete prebacuje se na osobu ili instituciju koja eventualno poduzme mjere protivne prijaviteljevim interesima. Time zakonodavac šalje jasnu poruku: prijaviti nepravilnost nije doušništvo - ***to je doprinos vladavini prava.***

## DOKUMENTIRAJTE I FOTOGRAFIRAJTE: VAŠA DUŽNOST I VAS ALAT

U kontekstu zaštite pomorskog dobra i okoliša, gračansko dokumentiranje dobiva posebnu pravnu i praktičnu težinu. Fotografija ili videozapis s vidljivim geografskim oznakama, datumom i vremenom predstavlja primarni dokazni materijal u prekršajnim i kaznenim postupcima. Inspekcijska tijela, Državno odvjetništvo i sudovi sve češće prihvaćaju ovakve materijale kao temeljni dokaz.

Postupak je jednostavan i zaštićen zakonom. Kada se uoči nezakonita radnja na pomorskom dobru ili ekološko onečišćenje, preporučuje se: 

1. fotografirati ili snimiti video s jasno vidljivim mjestom, datumom i karakterom nezakonitosti;
2. podnijeti pisanu prijavu lučkoj kapetaniji /Ispostavi, Državnom inspektoratu, nadležnoj inspekciji zaštite okoliša ili policiji;
3. u slučaju organizirane ili koruptivne pozadine - koristiti kanale za zaštitu zviždača predviđene Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti;
4. paralelno obavijestiti nevladine organizacije aktivne u zaštiti okoliša.

### **Najučinkovitije – najjednostavnije je obavijestiti medije!**

***Ne postoji zakonska odredba koja bi građaninu onemogućila fotografiranje javnih prostora, uključujući obalu i more. Osoba koja dokumentira nezakonitu gradnju na pomorskom dobru vrsi društvenu korisnu radnju zaštićenu Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.***

## Prijave kao motor promjene: Društvena osvještenost i zakonodavni pritisak

Empirijski pokazatelji svjedoče o rastu broja prijava nezakonitosti na obalnom pojasu u posljednjem desetljeću. Istraživanja Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Zelene akcije te izvješća Pučkog pravobranitelja pokazuju da civilni sektor i aktivni građani sve vise koriste formalne mehanizme prijave, sto dovodi do vidljivih institucionalnih reakcija. Slučajevi uklanjanja nelegalnih pontona, rušenja bespravnih objekata i pokretanja kaznenih istraga zbog ekološkog onečišćenja čest su rezultat upravo gračanskih prijava.

Ovaj trend ima dublje strukturalne učinke. Akumulacija prijava stvara statistički i politički pritisak koji opravdava i zahtijeva legislativne izmjene. Rasprave o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama uvelike su potaknute upravo dokumentiranim slučajevima nezakonitosti koje su prijavili građani i nevladine organizacije. Na taj način civilni nadzor izravno utječe na normativni okvir - osnažujući demokratski legitimitet legislative.

S aspekta teorije demokratske participacije (Habermas, 1996; Fung & Wright, 2003), ovakav model supsidijarne kontrole - u kojemu građani popunjavaju praznine u kapacitetu institucija - ***nije defekt sustava, nego njegova imanentna snaga.*** Aktivni građani koji prijavljuje ekološku povredu nije samo svjedok: **on je nositelj javnog interesa i koautor pravnog poretka.**

### Dužnost, utemeljena na pravu, etici i demokraciji

Prijavljivanje nezakonitih radnji na pomorskom dobru i ekoloških povreda nije izbor koji prepuštamo nekome drugome - to je dužnost utemeljena u pravu, etici i demokratskim vrijednostima. Kazneni zakon propisuje odgovornost za neprijavljivanje teških kaznenih djela; Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti jamci zaštitu od odmazde; a Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama daje svim građanima pravo i interes u očuvanju zajedničkog dobra.

***Fotografirajte. Dokumentirajte. Prijavite. Jer upravo u toj jednostavnoj građanskoj radnji leži snaga koja mijenja zakone, puni inspekcijske dosjei, čuva more za buduće naraštaje. Rastuće prijave nisu tek statistika - to je mjerilo demokratske zrelosti jednog društva i dokaz da sustav funkcionira onda kada ga građani aktiviraju.***

Milo Miklaušić, kap.

**PROČITAJTE JOŠ:**

[Recite seljačinama od svojih načelnika da je ovo sa slike veće zlo od četnika devedesetih i prijavljujte ih DORH-u!“Dohrana” plaže. Najgluplji izraz kojeg su, napose u posljednjem desetljeću zloupotrijebili seoski načelnici, posebno u Dalmaciji, vraćajući bagerima šljunak kojeg su zimske nevere, napose juga, odnijela s mjesta gdje su ih prethodne sezone teškom mehanizacijom sami nanijeli. Dohrana plaža (nasipavanje žala) u Hrvatskoj je česta tema, posebno pred turističku sezonu,![](https://static.ghost.org/v5.0.0/images/link-icon.svg)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/size/w1200/2026/04/679591112_10241392055128252_4021645161797758927_n.jpg)](https://www.morski.hr/recite-seljacinama-od-svojih-nacelnika-da-je-ovo-sa-slike-vece-zlo-od-cetnika-devedesetih-i-prijavljujte-ih-dorh-u/)

[Bageri izignorirali inspektore i nastavili u Ruskamenu - Braniteljima prekipjelo i danas prosvjeduju: “Jesmo li se za ovo borili?!?”Tek što je komunalno redarstvo Grada Omiša zavezalo ploču sa zabranom radova na friško betonirani zid uz samo more, investitor i građevinari kao da su podigli srednji prst predstavnicima hrvatskog zakona i Republike Hrvatske i rekli im “tko vas je\*e, mi ćemo po starom”. Prepričavaju nam tako![](https://static.ghost.org/v5.0.0/images/link-icon.svg)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/bageri-ruskamen.jpg)](https://www.morski.hr/bageri-izignorirali-inspektore-i-nastavili-u-ruskamenu-braniteljima-prekipjelo-i-danas-prosvjeduju-jesmo-li-se-za-ovo-borili/)

[VIDEO Potpuni izostanak srama - U Sućurju na Hvaru karijole kamene šute izbacio na plažu i u more?!SUĆURAJ - Jedan je muškarac u plavoj majici i tamnim hlačama u Sućurju na otoku Hvaru iskoristio je dan da pune karijole kamene šute jednostavno istovari na plažu i u more, na prirodne škrape. - Pa jel ovo Bogu za plakat? Sućuraj, Hvar. Najlakše bacit šutu dolje uz more! -![](https://static.ghost.org/v5.0.0/images/link-icon.svg)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/karijola-man2.jpg)](https://www.morski.hr/video-potpuni-izostanak-srama-u-sucurju-na-hvaru-karijole-kamene-sute-izbacio-na-plazu-i-u-more/)

[BEZAKONJE U SEVIDU Na pašnjaku „niknula“ zgrada, ukrali 14 metara mora - Za ovo se ide i u zatvor!Građevina koja uopće ne bi smjela postojati, digla se u nebo na zemljištu koje je ucrtano kao pašnjak, a ne građevinsko zemljište. O tome smo, naime, pisali prije točno godinu dana. Ispred ove građevine, građevinskim materijalom potpuno ilegalno, nasuto je pomorsko dobro, ni manje, ni više![](https://static.ghost.org/v5.0.0/images/link-icon.svg)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/04/Gemini_Generated_Image_6bckw56bckw56bck.png)](https://www.morski.hr/bezakonje-u-sevidu-na-pasnjaku-niknula-zgrada-ukrali-14-metara-mora-za-ovo-se-ide-i-u-zatvor/)

**LITERATURA:**

1\. Republika Hrvatska. Kazneni zakon. 

2\. Republika Hrvatska. (2023). Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Narodne novine, 83/23.

3\. Republika Hrvatska. Zakon o zaštiti okoliša. 

4\. Republika Hrvatska. Zakon o zaštiti prirode. 

5\. Republika Hrvatska. Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. 

6\. Europski parlament i Vijeće. (2019). Direktiva (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Službeni list EU, L 305/17.

7\. Ustav Republike Hrvatske. 

8\. Habermas, J. (1996). Between Facts and Norms: Contributions to a Discourse Theory of Law and Democracy. MIT Press.

9\. Fung, A., & Wright, E. O. (Ur.). (2003). Deepening Democracy: Institutional Innovations in Empowered Participatory Governance. Verso Books.

10\. Sunce - Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj. (2022). Godišnje izvješće o stanju pomorskog dobra i prijavljenim nepravilnostima. Split: Sunce.

11\. Zelena akcija. (2023). Onečišćenje i nadzor obalnog pojasa - analiza prijava i institucionalnih odgovora. Zagreb: Zelena akcija.

12\. Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske. (2023). Izvješće o zaštiti prava na zdrav okoliš i primjeni Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Zagreb.

13\. Šikić, M., & Ofak, L. (2020). Zaštita okoliša kao temelj ustavnih prava i zakonodavnih dužnosti. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 70(1), 25-54.

14\. Bolanča, D. (2018). Temeljne značajke novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Poredbeno pomorsko pravo, 57(172), 1-28.