BBC: “Europa se mora osvijestiti, Pelješki most je primjer kako EU novci do zadnjeg vijka idu Kini!”

Milijarde dolara kineskog novca jačaju neka europska gospodarstva – ali neki od sklopljenih poslova imaju kvaku. Kritičari kažu da su to “dužničke zamke”, gdje Kina može birati što će se dogoditi ako se zajmovi ne otplate, piše u podužoj analizi BBC.

Kina inzistira da je pouzdan investicijski partner – ali se također suočava s optužbama za iskorištavanje radnika i štetu koju čine okolišu. To je jedan od onih trenutaka u kojima će se dogoditi katastrofa. U cijeloj Europi, dok su vlade zabrinute zbog ruske invazije na Ukrajinu nakon pandemije, Peking nastavlja – širi svoj portfelj. Voditi europske luke i rudnike – graditi ceste i mostove – ulagati tamo gdje drugi neće. Osim primjera Grčke, BBC navodi loš primjer Crne Gore i Srbije, te manje loš primjer Hrvatske.

Kineske dužničke zamke: Crna Gora i Srbija izvan orbite pravila i propisa EU

Ali zemlje moraju odvagnuti koristi – i rizike – potpisivanja ugovora s Kinom. Mnoge su vlade sve opreznije prema takozvanim “dužničkim zamkama”, gdje zajmodavci – poput kineske države – mogu izvući ekonomske ili političke ustupke ako zemlja primateljica ulaganja ne može vratiti.

Što se tiče kineskih dužničkih zamki, kritičari Pekinga ukazuju na još jedan veliki projekt u Europi. Kao i Srbija, ona je samo izvan orbite pravila i propisa EU – u Crnoj Gori.

Vožnja jedinom autocestom u zemlji je nadrealno iskustvo. Imamo praznu cestu za sebe, izuzev stada ovaca koje šetaju uokolo.  Dugo zamišljena ideja o brzoj cesti bila je potaknuti trgovinu u ovoj balkanskoj zemlji – povezivanjem luke Bar, na Jadranskom moru na jugu, do granice sa Srbijom, na sjeveru. No uzastopne europske studije izvedivosti zaključile su da bi to bilo previše složeno i preskupo.

Korak naprijed napravila je Kina s milijardu dolara, ali ne poklon Crnoj Gori, nego kredit za vraćanje.

Međutim, šest godina nakon početka građevinskih radova, izgrađeno je samo oko 41 km – što je čini jednom od najskupljih autocesta na svijetu.

Nakon vožnje preko mostova i kroz tunele isklesane u prirodi na izgrađenom dijelu, doslovno stižemo do kraja ceste. Projekt je opterećen optužbama za korupciju i mito – i već kasni dvije godine. Neki se pitaju hoće li ikada biti gotov.

U uvjetima sporazuma s Kinom stoji da će se, ako Crna Gora ne otplati rate kredita, svaka odluka o tome kolika bi šteta mogla biti dugovana biti donesena u Pekingu. Kina bi mogla zaplijeniti drugu imovinu – uključujući, potencijalno, luku Bar.

Hrvatska je primjer dobre praks suradnje Istoka i Zapada, ali…

Uz sve kritike upućene Kini, postoji jedan projekt koji neki drže kao primjer dobre građevinske prakse i učinkovite suradnje između Istoka i Zapada i nalazi se u Hrvatskoj.

Ovo je najveći hrvatski infrastrukturni projekt koji će spojiti poluotok Pelješac s hrvatskim kopnom. Trenutno, da bi došli do kopna, Hrvati na poluotoku moraju proći uzduž obale susjedne Bosne i Hercegovine.

Veći dio računa za novi most platila je EU – Hrvatska je članica – ali je izgrađen u Pekingu, do zadnjeg vijka. Vojska radnika koji grade, bojaju, metu i asfaltiraju sve su Kinezi.

Međutim, ovaj projekt nije oslobođen kontroverzi.

Natječaj kineske državne tvrtke The China Road and Bridge Corporation bio je 20% jeftiniji od najbližeg konkurenta. Europski su suparnici dosuđivali prekršaj – ali nisu mogli zaustaviti dogovor.

Za Branimira Vidmarovića, profesora na Sveučilištu u Puli u Hrvatskoj, Pelješki most je ilustracija gdje europske zemlje mogu pronaći ravnotežu između Istoka i Zapada i ne otuđiti SAD, najveće tržište na svijetu.

– Ako izuzmemo kritične tehnologije, ako surađujemo na fizičkim stvarima kao što su željeznice, infrastrukturni projekti, ne mislim da postoji problem u zadovoljavanju i EU, NATO-a, SAD-a i Kine – kaže.

No, Bidenova Bijela kuća, koja je naslijedila trgovinski rat s Kinom od Trumpove administracije, nije ublažila svoj stav prema Pekingu u mnogim područjima i pozvala je Europu da se okrene od kineskog financiranja i usluga.

Nadali smo se da ćemo razgovarati s vrhunskim, sadašnjim kineskim diplomatom kako bismo saznali više o razmišljanjima Pekinga iza njegovog širenja na Europu. Ali nitko od pet kineskih veleposlanika kojima smo se obratili nije bio dostupan.

Bilo unutar EU, poput Grčke i Hrvatske – ili na njezinoj periferiji, kao što su Srbija i Crna Gora – europske nacije morat će od slučaja do slučaja odvagnuti prednosti i nedostatke prihvaćajući kineske dogovore, smatra BBC.

Činjenica da je najbolji prijatelj predsjednika Xi Jinpinga Vladimir Putin – čovjek koji je Europu gurnuo u najveću sigurnosnu krizu od Drugog svjetskog rata – faktor je koji će zasjeniti svaku donesenu odluku.

D.G.