> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# ALARMANTNO IZVJEŠĆE EUROPSKE KOMISIJE: Turizam gubi konkurentnost, cijene stanova u Hrvatskoj skočile 14%, a evo koliko ih je potpuno PRAZNO!
- URL: https://www.morski.hr/alarmantno-izvjesce-europske-komisije-turizam-gubi-konkurentnost-cijene-stanova-u-hrvatskoj-skocile-14-a-evo-koliko-ih-je-potpuno-prazno/
- Published: 2026-06-09T08:19:37.000Z
- Updated: 2026-06-09T08:19:37.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Turizam, Europska komisija, Hrvatska

**ZAGREB** — **Hrvatsko gospodarstvo nastavlja bilježiti snažan rast, no pred vratima su ozbiljni strukturni izazovi koji bi mogli usporiti dosadašnji ubrzani ritam lovljenja europskog standarda.** [**Najnovije analize Europske komisije za 2026\. godinu**](https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-member-states/country-pages-including-country-reports/country-report-croatia%5Fen?prefLang=hr&etrans=hr&ref=morski.hr) **pokazuju da je realni BDP Hrvatske u 2025\. godini porastao za snažnih 3,4%. Iako je to blagi pad u odnosu na 3,8% iz prethodne godine, Hrvatska je petu godinu zaredom premašila prosječni gospodarski rast Europske unije.**

Ipak, iza ovih optimističnih brojki krije se nekoliko gorućih problema: inflacija koja je dvostruko viša od prosjeka europodručja, rastući fiskalni deficit, kronični nedostatak radne snage te dramatičan skok cijena nekretnina koji stambeno pitanje pretvara u prvorazredni politički izazov.

### Pokretač je domaća potrošnja, ali turizam gubi konkurentnost

Dosadašnji uzlet snažno je poduprt integracijom u jedinstveno tržište, ulaskom u šengenski prostor i europodručje 2023\. godine, te masivnim priljevom europskog novca. Glavni motor rasta u 2025\. bila je domaća potražnja – visoka osobna potrošnja građana potaknuta rastom plaća i zaposlenosti, uz stabilne državne investicije.

Međutim, vanjskotrgovinska bilanca bilježi zabrinjavajući trend. Dok je izvoz robe značajno porastao, **izvoz usluga u realnim je pojmovima potonuo**. Komisija eksplicitno navodi kako je to izravna posljedica gubitka cjenovne konkurentnosti u turizmu posljednjih godina. S obzirom na to da turizam izravno pridonosi s čak **11,8% hrvatskom BDP-u** (najviše u cijeloj Uniji), visoka ovisnost o stranim turistima ostaje jedna od najvećih ranjivosti domaćeg gospodarstva.

### Inflacija divlja: Cijene hrane i ukidanje mjera ubrzali rast

Hrvatska se bori s inflacijom koja je znatno žilavija nego u ostatku Europe. U 2025\. godini inflacija u Hrvatskoj popela se na **4,4%**, dok je prosjek europodručja pao na ugodnijih 2,1%.

> **Zašto je hrvatska inflacija dvostruko viša?** Glavni krivci su visoke cijene usluga koje minimalno padaju, ponovno ubrzanje rasta cijena hrane, ali i odluka Vlade da tijekom 2025\. postupno ukine energetske potpore. Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i novih pritisaka, početkom 2026\. država je ponovno morala intervenirati i vratiti neka ograničenja, poput onih na cijene goriva.

Komisija se osvrnula i na vladino dugogodišnje zamrzavanje cijena prehrambenih artikala. Analiza pokazuje da su vladine kapice na cijene hrane (proširene na čak 100 kategorija proizvoda) privremeno usporile poskupljenja u 2022\. i 2023\. godini. No, od 2024\. godine te su se cijene ponovno izjednačile s općim rastom. Bruxelles stoga otvoreno poručuje Zagrebu: *vrijeme je za ukidanje ovih mjera jer one mogu štetno utjecati na lance opskrbe hrane, a fokus treba prebaciti na rješavanje stvarnih, korijenskih uzroka visoke inflacije.*

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/06/CR-2026_epimage_94d8851e-d5dc-476a-808a-3335d38140f8.png)

### Nekretninski balon: Cijene skočile 14,1%, trećina stanova prazna

Jedan od najalarmantnijih podataka u izvješću odnosi se na stambeno pitanje. Unatoč rastu prihoda građana, priuštivost nekretnina u Hrvatskoj i dalje se pogoršava. U 2025\. godini zabilježen je eksplozivan **rast cijena stambenih objekata od čak 14,1%**.

Paradoks je u tome što cijene divljaju unatoč tome što je potražnja (uključujući i onu stranih kupaca) počela usporavati. Problem leži na strani ponude, i to zbog porazne statistike: **gotovo 30% svih stanova namijenjenih za stalno stanovanje u Hrvatskoj potpuno je prazno**. Nekretnine su blokirane u sferi kratkoročnog turističkog najma ili jednostavno stoje neiskorištene.

Komisija hvali prve korake nove Nacionalne stambene politike, poput poreza na nekretnine koje ne služe za stanovanje, ali upozorava na manjkavosti:

- Porez se trenutno razrezuje samo na prazne i kuće za odmor, i to prema lokaciji, a ne prema stvarnoj tržišnoj vrijednosti.
- Takav model zapravo ide na ruku vlasnicima visokovrijedne imovine i stvara distorzije na tržištu.
- Predlaže se uvođenje poreza temeljenog na tržišnoj vrijednosti i njegovo postupno proširenje na sve nekretnine, uz uvažavanje socijalnog statusa i platne moći građana.

### Tržište rada: Žene pretekle prosjek EU-a, ali manjak radnika ne popušta

Na tržištu rada bilježe se povijesni rezultati, ali i jasni znakovi hlađenja. Stopa zaposlenosti u 2025\. popela se na **74,4%**, čime se Hrvatska gotovo izjednačila s prosjekom Unije. Posebno je zanimljiv podatak da je **stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj (71,8%) po prvi put premašila prosjek EU-a (71,3%)**.

Nezaposlenost je pala na rekordno niskih **4,9%**. Međutim, tržište je i dalje iznimno napeto. Iako je broj otvorenih radnih mjesta u odnosu na vrhunac iz 2024\. godine blago pao, poslodavci u industriji, građevini i uslugama i dalje se grčevito bore za radnu snagu, što stabilizira imigracijske tijekove koji od 2023\. uspijevaju preokrenuti dugogodišnji trend pada ukupnog broja stanovnika.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/06/CR-2026_epimage_a8c05e45-1a92-4ee7-b2d7-d49c8c8b6c5f.png)

### Proračunski minus probio granice, obrana guta milijarde

Snažna državna potrošnja uvela je javne financije u crvenu zonu. Zbog masovnih investicija, ali i velikog rasta proračunskih izdataka za plaće u javnom sektoru, mirovine i socijalna davanja (poput inkluzivnog dodatka), **proračunski deficit Hrvatske u 2025\. godini probio je maastrišku granicu od 3% BDP-a**.

Hrvatska se obvezala na fiskalnu konsolidaciju do 2028\. kako bi primarni strukturni balans dovela u red i zadržala javni dug ispod 60% BDP-a. U uvjetima stisnutog fiskalnog prostora, EK predlaže hitnu reviziju rashoda u zdravstvu i obrazovanju, gdje trošimo puno, a rezultati su nam ispod prosjeka EU-a.

S druge strane, izdvajanja za vojsku snažno rastu. Na zahtjev Zagreba aktivirana je posebna "nacionalna izuzetna klauzula" unutar EU pravila kako bi se omogućila veća obrambena potrošnja. Nakon što je u 2024\. i 2025\. trošila 1,5% BDP-a na obranu, procjenjuje se da će u 2026\. taj udio porasti na **1,6%**.

U sklopu europskog plana *ReArm Europe*, Vijeće je odobrilo zahtjev Hrvatske za čak **1,7 milijardi eura zajmova** kroz inicijativu SAFE za nabavu vojne opreme. Dodatno, milijuni iz kohezijskih fondova i Mehanizma za oporavak preusmjeravaju se preko HBOR-a u stratešku vojnu mobilnost (tzv. infrastrukturu dvostruke namjene) i nadzor granica.

### Porezne rupe: Država gubi 3,5 milijardi eura kroz povlastice, siva ekonomija na 29.7%

Izvješće donosi i oštre kritike na račun poreznog sustava. Ukupni porezni rashodi (olakšice, izuzeća i niže stope) u 2023\. iznosili su golemih **3,5 milijardi eura**, odnosno preko 12% svih poreznih prihoda. Čak dvije trećine tog iznosa (2,2 milijarde eura) odlazi na snižene stope PDV-a.

Bruxelles upozorava da su snižene stope PDV-a neučinkovite jer "pomažu i bogatim kućanstvima", a istovremeno otvaraju prostor za utaju poreza i manipulacije. Umjesto širokih poreznih olakšica, predlaže se njihovo ukidanje i uvođenje strogo ciljanih socijalnih davanja za najugroženije.

Iako je pohvaljena digitalizacija i uvođenje sustava "Fiskalizacija 2.0" (obvezni e-računi u realnom vremenu), što je smanjilo jaz u naplati PDV-a na 7,7%, ukupna slika je i dalje siva. Procjenjuje se da **siva ekonomija u Hrvatskoj drži nevjerojatnih 29,7% BDP-a**, što je i dalje među najvišim razinama u cijeloj Europskoj uniji.

### Europa upumpava povijesne iznose, ali lokalna birokracija kaska

Hrvatska je među najvećim dobitnicima europske solidarnosti. Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost (RRP) Hrvatskoj je na raspolaganju **10,04 milijarde eura** (čak 12,9% BDP-a iz 2023\. godine). Do kraja ožujka 2026\. država je povukla čak 73% tog iznosa (**7,3 milijarde eura**). Kroz kohezijsku politiku osigurano je dodatnih **8,7 milijardi eura** do 2027\. godine.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/06/CR-2026_epimage_6ac7db7f-88ad-4554-9e2a-0d08129e9ead.png)

Ipak, novac ne rješava sve. Dok su reforme na nacionalnoj razini pokrenule digitalnu osobnu iskaznicu, energetsku obnovu milijuna kvadrata i spajanje lokalnih vodovoda, ključna kočnica ostaje **niska administrativna kapacitiranost na lokalnim razinama** te golemi rascjep među regijama.

Slikovito, dok je Zagreb u 2024\. godini dosegnuo **131% prosjeka životnog standarda EU-a**, pojedine županije u Panonskoj Hrvatskoj (Slavonija) i dalje žive na **manje od polovice europskog prosjeka**, što stvara opasne regionalne podjele i potkopava dugoročnu održivost hrvatskog gospodarskog čuda, piše između ostalog, u izvješću Europske komisije za Hrvatsku. 

D.G.