> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# A DI SE TI SIDRIŠ? Hoće li se morske cvjetnice bolje zaštititi suradnjom sa susjednom Italijom?
- URL: https://www.morski.hr/a-di-se-ti-sidris-hoce-li-se-morske-cvjetnice-bolje-zastititi-suradnjom-sa-susjednom-italijom/
- Published: 2025-10-14T13:12:20.000Z
- Updated: 2025-10-14T13:12:20.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Živi svijet, Posidonija, sidrenje

**Kako je jednom prilikom izjavio Robert Swan, britanski povjesničar, istraživač i aktivist te prva osoba koja je hodala na oba Zemljina pola, najveća opasnost za naš planet dolazi od vjerovanja da će ga netko drugi spasiti. I upravo smo se tom mišlju vodili na dvodnevnom događaju u sklopu projekta Interreg Italy–Croatia** [**BIOPRESSADRIA,**](https://sunce-st.org/projekti/biopressadria-prekogranicna-integrirana-strategija-za-smanjenje-gubitka-bioraznolikosti-uslijed-antropogenih-pritisaka-duz-jadranske-obale/?ref=morski.hr) **posvećenom temi: *„*Upravljanje pritiscima nautičkog turizma na ključnim obalnim i morskim staništima*“*.**

Na konferenciji, **29\. i 30\. rujna**, koju je organiziralo **Sunce**, sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske gospodarske komore, javnih ustanova u sektoru zaštite prirode, Sveučilišta u Splitu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Green Saila i tako dalje. Bili su tu i hrvatski i talijanski projektni partneri, kao i brojni stručnjaci za zaštitu prirode.

Projekt BIOPRESSADRIA usmjeren je na zaštitu krhkih, ali izuzetno vrijednih ekosustava: [**morskih cvjetnica**](https://sunce-st.org/vijesti/ove-morske-biljke-imaju-iznimnu-ekolosku-vrijednost/?ref=morski.hr)i **obalnih dina**. U fokusu su projekta praćenje pritisaka na ova staništa, pilot-akcije postavljanja ekoloških sustava sidrenja na terenu, prekogranična suradnja te edukacija javnosti.

– Zabrinutost za prirodu je sve veća, ali danas imamo i sve više informacija, čime se povećava opća svjesnost. Bez te informiranosti nemoguće je promijeniti ponašanje. – rekla je **Zrinka, voditeljica Odjela za zaštitu prirode u Suncu**, pri otvaranju konferencije.

U nastavku donosimo pregled glavnih tema, rasprava i preporuka.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/Badija_Mljet_Milos_2025_oziljci.jpg)

### A di se ti sidriš?

Nautički turizam u Jadranu u stalnom je porastu, a [**sidrenje** u livadama posidonije](https://sunce-st.org/vijesti/kako-slobodo-sidrenje-utjece-na-jadran/?ref=morski.hr) predstavlja **najveći pritisak na ovu morsku cvjetnicu**, ali i na samo more. Nažalost, satelitska praćenja **SEACRAS**\-a – hrvatske tvrtke koja uz pomoć satelitskih snimanja i umjetne inteligencije bilježi sadašnje stanje morskog okoliša – pokazala su da se veliki broj plovila u Jadranu sidri upravo na livadama posidonije. Riječ je o prirodnim podvodnim šumama koje proizvode kisik, štite obalu, pohranjuju ugljik i doprinose bioraznolikosti mora.

Monitorinzi u sklopu projekta pokazao je da su na **Paklenim otocima i NP Kornati** prosjeci u vrhuncu sezone dosezali i više od **300 plovila dnevno**, a ožiljci sidara na livadama jasno svjedoče o šteti.

– U posljednjih tridesetak godina izgubljeno je oko 30 % livada! To je šteta koju priroda teško nadoknađuje. – istaknula je **Matea Špika iz udruge Sunce**.

O pogubnom utjecaju sidrenja na posidoniju pričao je i **Andrea Rismondo (SELC Cooperative Company)**, predstavivši rezultate monitoringa u kojima se jasno vidi kako lanci sidara uništavaju cijele površine posidonije, što se bilježe kao “ožiljci” na livadi. Ti podaci potvrđuju da je sustavno praćenje ključno za razumijevanje i smanjenje pritisaka.

Jedno od rješenja su [**ekološka sidrišta**](https://sunce-st.org/projekti/pocela-provedba-projekta-saspas-project-safe-anchoring-and-seagrass-protection-in-the-adriatic-sea/ekoloski-prihvatljiva-sidrista/?ref=morski.hr), posebne bove koje omogućuju siguran vez bez oštećenja morskog dna. No, za njihovu provedbu nužna je integracija u prostorne planove i bolja međusektorska suradnja.

– Sektor zaštite prirode u Hrvatskoj prepoznaje važnost posidonije i u svom zakonodavnom okviru navodi zabranu sidrenja. No uspostava sidrišta i zabrana slobodnog sidrenja primarno je regulirana kroz sektor prostornog planiranja i pomorstva te je potrebna puno bolja međusektorska suradnja kako bi se postigli ciljevi zaštite prirode. – istaknula je Špika.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/BIOPRESSADRIA_Briig--15-.jpg)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/BIOPRESSADRIA_Briig--37-.jpg)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/BIOPRESSADRIA_Briig--27-.jpg)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/BIOPRESSADRIA_Briig--28-.jpg)

### Kako su tome pristupili Splitsko-dalmatinska županija i Baleari?

Splitsko-dalmatinska županija istaknula se kao pionir u strateškom planiranju sidrišta u Hrvatskoj. Kako je ispričala **Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš**, zahvaljujući [**Planu rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije**](https://sunce-st.org/vijesti/nevidljivi-problem-koji-izaziva-nepovratnu-stetu-u-prirodi-jedno-su-od-rjesenja-ekoloska-sidrista/?ref=morski.hr), predviđeno je **69 lokacija za uspostavu sidrišta**, uzimajući u obzir prirodne karakteristike područja, sigurnost plovidbe i potrebe nautičkog prometa.

– Jadran je nautička destinacija prepoznata na Mediteranu, o čemu svjedoči podatak da **Hrvatska ima 40 % svjetske čarter flote**. Međutim potkapacitiranost lučke kapetanije, pomorskih redara, čuvara prirode i pomorske policije, manjak luka, marina i nautičkih sidrišta, nautičari koji ne znaju koristiti plovilo i slično dovode do kaosa u morskom prostoru! Ne treba sve prepustiti nautičarima, treba strateški planirati i zato smo 2016\. bili prvi u Hrvatskoj koji smo se upustili u proces prostornog planiranja uspostave sidrišta u SDŽ. Nije bilo lako, ali smo uspjeli. – prepričala je Kurtović Mrčelić, najavivši usput da je u tijeku **priprema priručnika** po kojem će i druge županije moći napraviti svoje planove.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/Badija_Mljet_Milos_2025.jpg)

S druge strane, **Baleari** u Španjolskoj već godinama prednjače u [zaštiti posidonije](https://sunce-st.org/vijesti/posidonia-oceanica-mediteranska-super-biljka/?ref=morski.hr). Zapravo, ono o čemu mi pričamo danas u Hrvatskoj, oni su raspravljali prije petnaestak godina!

Uveli su poseban zakon koji regulira sidrenje, zaposlili redare, pojačali suradnju s policijom te uveli karte rasprostranjenosti posidonije u aplikacije dostupne nautičarima **i telefonsku linija za pomoć posidoniji**, na koju bilo tko može dobiti informaciju kako pravilno sidriti na području Baleara, ali i prijaviti neregulirano sidrenje ili drugu ugrozu za ovu morsku cvjetnicu. Rezultati su impresivni: udio sidrenja u posidoniji pao je sa 17 % 2018\. godine na **6,8 % u 2024.**, a lokalna zajednica aktivno sudjeluje u očuvanju.

– Zakon je donesen 2018\. godine i jako je uzdrmao zajednicu. Svi su se bunili, stalno smo bili u medijima, međutim, nakon četiri godine borbe uspjeh je vidljiv i danas mnogi žele da se zakon prenese i na druge regije u Španjolskoj! Važno je, međutim, da u cijeloj toj priči ne gledamo na **nautičare** kao na problem. Oni mogu biti **dio rješenja** ako im damo prave informacije i infrastrukturu. – naglasio je **Marcial Bardolet Richter s Instituta Balear de la Natura (IBANAT)**, koji već godinama vodi Službu za nadzor posidonije pod vladom Balearskih otoka i konstantno izravno komunicira s čarter agencijama. Kako nam je s osmijehom objasnio, u početku ga nautičari nisu htjeli ni vidjeti, ali danas se međusobno poštuju i njeguju ugodnu suradnju.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/Badija_Mljet_Milos_2025_detalj.jpg)

Uvid u to kako se Španjolska uhvatila u koštac s ovim problemom dao nam je i **David Álvarez García**, iz kompanije **Ecoacsa**, sa sjedištem u Madridu. Okupljenima je izložio kako u sklopu **Interreg Euro-MED projekta, ARTEMIS**, partneri nastoje ostvariti poslovnu integraciju usluga ekosustava morske cvjetnice.

– Nije bit samo pronaći financije i obnoviti posidoniju, već pronaći način da se poslovni sektor poveže s ovom tematikom i uloži u restauraciju. Obnova posidonije može biti ključna za ublažavanje klimatskih promjena. – objasnio je García, čiji nam je dolazak bio odlična prilika za umrežavanje.

### Studije slučaja: Pakleni otoci i NP Kornati

Na Paklenim otocima i u Kornatima provedene su **pilot-akcije uspostave ekoloških sidrišta**, ali i satelitsko praćenje distribucije plovila. Rezultati jasno pokazuju da se cijelo područje koristi za sidrenje, iako je pritisak najveći u popularnim valama.

U Kornatima je do sad postavljeno **136 bova**, no pokazalo se da je važno istovremeno raditi i na **informiranju nautičara** jer je stanje na terenu pokazalo da mnogi nautičari nisu znali da su bove besplatne uz ulaznicu u park.

– Ovdje, dakle, nemamo problem infrastrukture, već ponašanja nautičara – ili možda nešto treće. Naša predviđanja su da će uz postojeća i predviđena ekološka sidrišta, procijenjeni kapaciteti u NP Kornati biti dovoljni da se zbrinu sva plovila, uključujući i ona koja su u tranzitu – ali uz uvjet da se koriste raspoložive bove i sidrišta te da se upozorava i tjera one na slobodnom sidrenju! – istaknula je Zrinka.

Ovi primjeri ukazuju da **rješenja postoje**, ali da je za njihovu dugoročnu održivost ključna kombinacija: infrastrukture, nadzora i edukacije.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/posidonija_banketi_Vis--1-.jpg)

### Talijanska nastojanja za veću zaštitu staništa

Talijanski projektni partner MPA Porto Cesareo održao je na konferenciji predavanje o **obalnim dinama** – jednim od najugroženijih obalnih staništa. Predavač i stručnjak **Remì Calasso** naglasak je stavio na primjenu metode ***naturalistic engineeringa***, koje bi stabilizirale te dine.

Doprinos iz Italije predstavio je i **Alessandro Meggiato (CORILA)**, koji je govorio o razumijevanju **ekološke uloge sidrišta u zaljevu Panzano** zahvaljujući bioakustičnom monitoringu. Analize pokazuju da **plutače mogu igrati važnu ulogu u očuvanju mora**.

– One doprinose zaštiti i očuvanju livada morskih cvjetnica, s vremenom se mogu razviti u trofička staništa, privlačeći ribu i druge organizme te pomažu u smanjenju pritiska plovidbe na okolna, osjetljivija područja. – rekao je Alessandro.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/10/Badija_Mljet_Milos_2025_ronioci.jpg)

### Ostalo je još dosta neodgovorenih pitanja

Unatoč tome što je ovo dvodnevno događanje potvrdilo da je **prekogranična suradnja ključna za zaštitu Jadrana i Mediterana**, ostalo je ipak još nekoliko važnih otvorenih pitanja:

- Kako ubrzati uspostavu ekoloških sidrišta na nacionalnoj razini?
- Na koji način bolje uključiti **nautičare, turiste i lokalne zajednice** u zaštitu prirode?
- Kako postići da podaci o stanju morskih cvjetnica i obalnih dina postanu dostupni i razumljivi svima?
- Na koji način iskustva s Baleara i drugih regija pretočiti u hrvatski i talijanski zakonodavni okvir?

Odgovore ćemo nastojati pronaći u sklopu daljnjih projektnih aktivnosti: kroz monitoring, edukaciju, pilot-akcije i zagovaranje na nacionalnim razinama. Do tada, nastavljamo štititi prirodu najbolje što možemo jer ona ne treba nas, nego mi nju.

D.G.